Glad u BiH
Sve duži redovi pred javnim kuhinjama
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Sve veći broj građana RS koristi usluge javnih kuhinja, a kapaciteti i sredstva ovih kuhinja sve su manji, pišu Nezavsne novine.
Miroslav Subašić, predsjednik banjalučkog humanitarnog udruženja "Mozaik prijateljstva", kaže da su prije dvije godine imali 450 korisnika javne kuhinje, a sada imaju 950, te da postoji puno razloga zašto se povećava broj korisnika javnih kuhinja.
Pročitajte još
''Pored onih stalnih korisnika, među kojima su stariji i nemoćni, sve češće nam se javljaju i oni radno sposobni ljudi. Cijene potrepština stalno rastu, a ljudi to ne mogu pratiti. Minimalno povećanje plaća ili mirovina jednostavno nije dovoljno da građani pokriju potrebe, pa moraju tražiti pomoć u javnim kuhinjama'', rekao je Subašić.
Teško življenje
Dodaje da većina obitelji prima oko 300 ili 400 KM, od kojih jedna obitelj teško može živjeti.
''Oni koji dobijaju humanitarnu pomoć i pomoć za tuđu njegu od 80 do 160 KM, ne mogu sebi skoro ništa priuštiti, a posebno oni koji kupuju pelene, jer samo jedan paket košta 35 KM'', kazao je Subašić.
Željkica Ilić, tajnica Crvenog križa Banja Luka, kaže da javna kuhinja koja djeluje u okviru Crvenog križa, ima više od 400 korisnika, te da postoje potrebe za više, ali da svi korisnici dolaze iz Centra za socijalni rad Banja Luka.
''Ne može nam doći neko bez njihove preporuke. Sada je aktivan i humanitarni broj 1413 za pomoć javnoj kuhinji'', kazala je Ilić.
U Caritasu Banja Luka kažu da se broj korisnika javne kuhinje kreće od 30 do 35, te da se uglavnom radi o starim, nemoćnim i bolesnim osobama koje su same, a jedan broj njih su korisnici kućne njege.
Desetak ljudi čeka
''Kupujemo kuhanu hranu od jedne firme i raznosimo je po kućama. Najpotrebnija su financijska sredstva, a njih nikad dovoljno. Činjenica je da se ta sredstva iz godine u godinu smanjuju'', rekli su u Caritasu.
Danko Malešević, predsjednik Udruženja Hleb života iz Prijedora, kaže da su prošle godine imali oko 130, a sada imaju 150 korisnika, te da se broj kontinuirano povećava.
''Ne znam koliko ćemo imati mogućnosti proširivati kapacitet, vjerojatno ne još mnogo. Potrebe ljudi su velike, i taj jedan obrok im znači puno. U našoj javnoj kuhinji uvijek imamo desetak ljudi na čekanju za topli obrok. Zbog teške financijske situacije građana u RS, očekujemo rast broja korisnika'', objašnjava Malešević.
U Humanitarnom udruženju Imaret iz Trebinja kažu da im financijska situacija ne dozvoljava da imaju veći broj korisnika, ali da su potrebe ljudi za javnim kuhinjama sve veće.
Smiješan novac u Trebinju
''Kada smo dali plan i program općini Trebinje, dobili smo 2.500 KM za potrebe javne kuhinje, što je smiješno. Za te pare korisnicima, za četiri mjeseca, možemo kupiti pola vekne kruha i čašu vode'', rekao je Mirsad Ćatović, predsjednik HU Imaret.
Dodaje da se financijski pomažu i iz neprofitnih organizacija, te od dobrotvornih priloga.
Anđa Mijatović, stručna saradnica za socijalnu, zdravstvenu i humanitarnu djelatnost u Crvenom križu Zvornik, kaže da svakih mjesec ili dva korisnicima socijalne pomoći donose pakete s hranom, ali da također daju hranu i onima koji dođu u njihove prostorije.
''Na kućnu adresu nosimo pakete u kojima je 20 ili 30 kilograma brašna, pet kilograma krompira, makarone, sol, šećer i ulje. Uglavnom se broj korisnika socijalne pomoći kreće od 170 do 250, što zavisi od Centra za socijalni rad Zvornik'', pojasnila je Mijatović.
Dodaje da hranu daju i onima koji dođu u Crveni križ, a uglavnom je riječ o umirovljenicima koji žive od minimalne mirovine i onih koji primaju tuđu njegu i pomoć, navode Nezavisne novine.
