Sve u svrhu statistike: Tužiteljstvo BiH 'efikasno' samo u prosincu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine već godinama unazad najveći broj optužnica podiže u prosincu, što je, po mišljenju stručnjaka, najbolji dokaz da sve što se radi - radi se u svrhu statistike i kako bi se u javnosti stvorila slika da je pravosuđe, u ovom slučaju Tužiteljstvo BiH, efikasno.

Iz podataka o podignutim optužnicama, koje je Tužiteljstvo BiH dostavilo Privremenoj istražnoj komisiji Zastupničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, može se zaključiti da je u nekim godinama od ukupnog broja optužnica, čak trećina podignuta u prosincu. Podaci o podignutim optužnicama po mjesecima dostavljeni su za posljednjih pet godina, i bez izuzetka se potvrđuje da se najveći broj optužnica protiv najviše osoba podigne u zadnjem mjesecu u godini.

Broj optužnica rapidno povećan svake godine

Zanimljivo je, recimo, da je Tužiteljstvo BiH npr. 2018. i 2019. godine podiglo isti broj optužnica, i to po 191, s tim da su se optužnice iz 2018. godine odnosile na 355 osoba, a u 2019. na 320 osoba. U obje ove godine najviše optužnica protiv najviše osoba podignuto je u prosincu, prenose Nezavisne.

Ovi podaci, kako smatraju stručnjaci, najbolji su pokazatelj da sve što se radi u pravosuđu - radi se s ciljem da se ispuni norma i javnosti prikaže da je pravosuđe efikasno, što u suštini nije točno.

"Očigledno je da je broj optužnica rapidno povećan svake godine u prosincu kako bi bio prikazan što veći broj optužnica i tako se umjetno bilda norma za javnost. A kakva je kvaliteta tih optužnica manje je važno. Bitan je njihov broj", rekao je Milan Blagojević, bivši sudaca Okružnog suda u Banja Luci.

On ističe da kao i Tužiteljstvo BiH na istom principu funkcioniraju i domaći sudovi, jer je i u njima rad sveden na to da se prikaže što veći broj završenih predmeta, što utječe na kvalitetu presuda.

"Pravosuđe se dovija pa onda u žalbenom postupku, žalbeni sudovi, kojima je također bitan broj, potvrđuju presude koje nikako ne bi trebalo potvrditi. A radi se tako zato što je važan samo broj, količina. Time se, u konačnom, za javnost stvara vještačka slika navodnog efikasnog pravosuđa, što je laž. E, na toj laži brojni pojedinci su izgradili svoje pozicije u pravosuđu, dospjevši da budu suci vrhovnih sudova, tužitelji najviših tužiteljstva. To je, nažalost, surova stvarnost ovdašnjeg pravosuđa, za koju se malo zna u javnosti", istaknuo je Blagojević.

Najveća korupcija u oblasti zdravstva i javnim nabavkama

O radu Tužiteljstva BiH i njegovoj efikasnosti u nekoliko navrata bilo je govora i pred Privremenom istražnom komisijom Zastupničkom doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, gdje su stručnjaci koji dolaze iz samog pravosuđa isticali da se o efikasnosti Tužiteljstva BiH, pa i Suda BiH ne može ni govoriti.

"Zašto se ne planiraju istrage? Naša tužiteljstva su efikasna zbog toga što ne donose nikakve planove. Oni čekaju da im od SIPA dođe prijava, i to je naslijeđena tradicija koje tužitelji ne mogu se osloboditi i zato se bave svakodnevnim kriminalom umjesto da kažu: 'Evo, procijenili smo da je najveća korupcija npr. u oblasti zdravstva i javnim nabavkama', te da se onda planiraju istrage u tim oblastima", rekao je Branko Perić, sudac Suda BiH, pred Privremenom istražnom komisijom Zastupničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama.

Tijekom izlaganja pojedinaca pred ovom komisijom moglo se čuti i to da se optužnice Tužiteljstva BiH odnose uglavnom na sitni kriminal, i u najvećem broju slučajeva na krijumčarenje rezanog duhana.