Svećenici za Hrvate zazivaju pomoć

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svećenici Vrhbosanske nadbiskupije, predvođeni nadbiskupom vrhbosanskim, kardinalom Vinkom Puljićem, uputili su u utorak posebnu izjavu javnosti s pozivom svima koji na to mogu utjecati da se založe za prava svih Hrvata u BiH, bez obzira u kojem njenom dijelu živjeli.

U izjavi su posebice ponovno istaknuli svoju opredijeljenost za ostanak i opstanak u Bosni i Hercegovini, zahtijevajući istodobno da se Hrvatima prizna i pravo na privrženost Hrvatskoj.

Vrhbosanska nadbiskupija spominje se daleke 1089

U "Izjavi o aktualnom crkvenom i društvenom stanju u BiH", dostavljenoj Hini u Sarajevu, svećenici Vrhbosanske nadbiskupije poslali su snažnu političku poruku kritizirajući sve koji zanemaruju prava hrvatskog naroda, ali i političke predstavnike Hrvata u tijelima vlasti koji ne brinu dovoljno o vlastitome narodu.

Istaknuli su, piše Hina, kako se ne odriču niti jednog dijela BiH koja jednakopravno pripada i katolicima i kako, potaknuti riječima pape Franje koje im je uputio u sarajevskoj prvostolnici 6. lipnja 2015., "neće zaboraviti svoju prošlost, nego iz nje crpiti snagu za požrtvovnost u sadašnjici".

Podsjetili su kako je Katolička crkva prisutna u BiH od rimskih vremena, a Vrhbosanska nadbiskupija spominje se daleke 1089., te kako su na referendumu 1992. za neovisnu i suverenu državu BiH, na poziv nadbiskupa vrhbosanskog, glasovali i katolici, najvećim dijelom Hrvati, bez čijih glasova ne bi bilo neovisne BiH.

Broj katolika u BiH manji je nego prije 100 godina

Katolička je crkva u Bosni i Hercegovini pretrpjela strašna stradanja tijekom rata 1992-1995., no ostala je vjerna svome poslanju živeći uz katolički narod, a istodobno je promicatelj ekumenizma i međureligijskog dijaloga, ističe se u izjavi.

Uz sve to, kako se dodaje, broj katolika u BiH manji je nego prije 100 godina, u državnim strukturama nisu jednako zastupljeni Hrvati iz cijele BiH. Uz to, dominantne srpske i bošnjačke politike nemaju spremnosti prihvatiti hrvatski narod kao konstitutivan i jednakopravan u cijeloj BiH, niti ima stvarne volje kod međunarodnih predstavnika za reformom "nepravednog i nefunkcionalnoga Daytonskog sporazuma", navode svećenici Vrhbosanske nadbiskupije.

"Bosna i Hercegovina naša je država, a Sarajevo glavni grad. Državna zastava i himna BiH također su dio sadašnjega identiteta Hrvata u BiH, no potrebno je vratiti i zastavu hrvatskog naroda, koja simbolizira sve Hrvate i u Republici Hrvatskoj i u BiH i na svim prostorima gdje Hrvati žive", stoji u izjavi.

Svećenici Vrhbosanske nadbiskupije na stajalištu su kako je domovina svih Hrvata, na prostorima gdje oni žive kao autohtoni narod, uokvirena državama Bosnom i Hercegovinom i Republikom Hrvatskom, te da oni svoje korijene ne smiju zaboraviti.

BiH ili Hrvatska? 

"Nitko nema pravo nametati nam dvojbu ili BiH ili Hrvatska, nego je naše opredjeljenje BiH, a i Hrvatska", stoji u izjavi u kojoj se podsjeća kako su se legitimni politički predstavnici hrvatskog naroda u BiH dužni zalagati za prava Hrvata, najvećim dijelom katolika, na cijelom prostoru BiH, s posebnim naglaskom na Republiku Srpsku, i osigurati njihov opstanak.

Pritom je obveza međunarodne zajednice, kako se navodi, računati s Hrvatima, najvećim dijelom katolicima, kao s konstitutivnim narodom u BiH, te ispraviti političke nepravde učinjene ovom narodu i mnogim drugim građanima BiH.

Izjava svećenika Vrhbosanske nadbiskupije usvojena je na njihovom redovitom godišnjem susretu, upriličenom 23. rujna te je, kako je pojašnjeno, nakon rasprave uz manje preinake usvojena velikom većinom glasova 127 nazočnih svećenika.