Svijet u 2016.: Balkan protiv izbjeglica – zidovi po cijelom svijetu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema prognozi Stratfora 2016. neće biti nimalo laka godina, naprotiv. SAD i Rusija tvrdoglavo svaka na svojoj strani a nacionalizam ponovo nadire u Europi. Cijene nafte i drugih roba niske su, potrošnja u Kini opada, prenosi Radio Slobodna Europa.

Istovremeno su brojne zemlje diljem svijeta odlučnije nego ikad ranije da intenziviraju kamapanju protiv militanata Islamske države. Kako navode analitičari Stratfora, važno je ipak nagalasiti da su svi ovi trendovi povezani i način na koji će se djelovati s brojnim krizama može odrediti koliko će burna u svijetu biti godina što slijedi.

Rusija i Zapad

Nedefinirani odnosi između Rusije i Zapada imali su središnju ulogu u oblikovanju međunarodnih odnosa u protekle dvije godine. Stratfor smatra da će tako ostati i u 2016, iako će se razina konflikta i potencijalne suradnje mijenjati od pitanja do pitanja. Rat na istoku Ukrajine, po svemu sudeći, će postati dugoročni zamrznuti konflikt.

Rusija će nastaviti vojni angažman u Siriji, što će dalje komplicirati njihove odnose s Turskom, SAD i Europom. Dok se Turska još više približava svojim NATO saveznicima, Moskva će biti opreznija u tome do koje će se mjere konfrontirati s Ankarom. Dvije zemlje će nastaviti s međusobnim restrikcijama na trgovinskom planu, te odgoditi zajedničke energetske projekte. Dvije zemlje će se također natjecati za utjecaj u regiji Kavkaza, naročito kada je riječ o Azerbajdžanu, te pokušati oblikovati pregovore oko problema Nagorno-Karabaha.

Neprekidni konflikt na istoku Ukrajine bit će samo jedan od mnogo ozbiljnih izazova pred kojima će se naći Kijev u 2016. Ekstremno desne i nacionalističke grupe će nastaviti podrivati ukrajinsku vladu i slabjeti sposobnost Kijeva da pokuša doći do određenih političkih rješenja sa separatistima. To će, s druge strane, jamčiti da će Donjeck i Luganjsk ostati izvan političke kontrole Kijeva.

Bjelorusija će postupno jačati svoje ekonomske veze sa Zapadom ali će nastaviti čuvati svoje vojno i strateško savezništvo s Rusijom. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko će pokušati izbjeći uspostavljanje ruske zračne baze u njegovoj zemlji, u želji da ne stvara dodatne tenzije na relaciji Minsk - Zapad, ali se njegova pozicija može promijeniti ukoliko NATO nastavi s jačanjem svog prisustva u susjednoj Poljskoj i baltičkim državama.

U Moldaviji, korupcijski skanadali s kojima se povezuje proeuropska vlada u toj zemlji mogu biti razlog povećanja podrške proruskim strankama u zemlji. Ali analitičari Stratfora procjenjuju da će paraliza političkog sustava u Moldaviji omogućiti da Kišinjev ostane zaglavljen kada je riječ o njihovim strateškim integracijama, ili prema Rusiji ili prema Zapadu.

Nestabilnost seli u Središnju Aziju

Gruzija će dobiti snažniju pomoć Zapada kada je riječ o sustavu sigurnosti u smislu dodatnih obuka i sudjelovanja u treninzima koje oraganizira NATO, ali će pristup Alijansi ipak ostati na istoj poziciji. Gruzija će povećati gospodarsku suradnju s Rusijom u oblastima kao što je energija i trgovina, i pored toga što Tbilisi ostaje strateški orjentiran prema Zapadu.
Dugogodišnji zamznuti konflikt između Armenije i Azerbajdžana zbog Nagorno - Karabaha mogao bi se značajno promijeniti u 2016, ako Rusija pokuša pogurati pregovore o dogovoru koji bi uključivao predaju dijela teritorije Azerbajdžanu u zamjenu za ekonomske i sigurnosna jamstva za Armeniju.

Brojna pitanja, uključujući aktualne ekonomske probleme, povratak radnika migranata iz Rusije i strah od jačanja islamističkog militantizma, učinit će središnju Aziju mjestom osuđenim na nestabilnost u 2016.

Imajući u vidu i njihovu bliskost sjevernom Afganistanu, Uzbekistanu, Turkmenistanu i Tadžikistanu, posebno će postojati rizik sa sigurnosnog stajališta, iako vlade tih zemalja imaju interes za reagiranje na prijetnju islamističkih militanata, što koriste kao razlog da skrše domaće opozicijske elemente. Rusija i SAD će takođe imati razloga da potenciraju tu opasnost budući da se obje strane natječu oko inicijativa za sigurnost granica središnje Azije. Vojna suradnja između Azerbajdžana i Kazahstana, uključujući i zajedničke vojne vježbe, pojačat će se u Kaspijskom moru dok će Zapad nastaviti tragati za alternativnim energetskim projektima kao što je Transkaspijski plinovod. Na summitu Kaspijskog mora u Astani, u kolovozu, Rusija bi mogla iskazati podršku za utvrđivanje granice na morskom dnu, iako za 2016. nije predviđen početak niti jednog velikog energetskog projekta.

Izbjeglička kriza

Izbjeglička kriza će se nastaviti u cikličkim valovima. Tijekom prvih mjeseci nove godine hladne temeprature i loše vrijeme vjerojatno će voditi do smanjenjena broja ulazaka u Europu. Ali će se povećati s dolaskom ljeta, no tražitelji azila će u 2016. zateći drugačiju Europu. Granične kontrole će postati frekvrentnije i zemlje na takozvanoj balkanskoj ruti bit će manje tolerantne prema migrantima koji prolaze kroz njihovu teritoriju. Prvi put od kada je formiran, Schengenski sporazum neće okončati godinu kako je i počeo - ili će sloboda kretanja biti na neki način ograničena ili će se smanjiti broj članica Schengena.

Tijekom NATO summita u Varšavi u srpnju, Poljska i druge članice će zahtijevati stalno prisustvo snaga NATO-a na Istoku Europe. Neke članice Alijanse, najvjerojatnije Njemačka, će se opirati toj ideji kao i neke srrreeedišnje i istočne države Europe, koje su više naklonjene rotaciji trupa dok nekako pokušavaju držati pod kontrolom odnose s Moskvom.

Južna Azija

Podržana trogodišnjim aranžmanom s Međunarodnim monetarnim fondom, vrijednim 6.6 milijardi dolara i ohrabrena niskim cijenama nafte, ekonomija Pakistana uspjet će zadržati stopu rasta na 4 posto u 2016. Ipak, ukupno loše okruženje za poslovanje, nedostatak reformi i poremećen energetski sektor u zemlji onemogućit će dalji rast. Iransko-pakistanski naftovod, kao i turkmenistansko-afganistanski, pakistanski i indijski plinovod, ipak će malo napredovati i pored rastuće političke podrške za te projekte. Isto važi i za 46 milijardi dolara vrijedan ekonomski koridor između Kine i Pakistana, a riječ je o seriji projekta osmišljenih da omoguće povezivanje zapadne kineske provincije Sinđang s lukom Gvadar na Arapskom moru. (Baločistan, velika pakistanska jugozapadna provincija u kojoj je Gvadar lociran, mjesto je pobune koju je potrebno umiriti prije nego što koridor bude funkcionalan.)

Afganistanske snage sigurnosti ne mogu same vojno poraziti talibane i pored toga što se njihove trupe nastavljaju fragmentirati. Za zemlje kao što su Kina i Pakistan, koje strahuju od potencijalnih posljedica dugoročne nestabilnosti u Afganistanu, mirovni pregovori, po svemu sudeći, će ostati samo želja u 2016. Ali nekoliko faktora, naročito talibanska razjedinjenost, spriječit će bilo kakve smislene pregovore i njihovo okončanje ako uopće i počnu u 2016., prenosi analizu Radio Slobodna Europa.

Bliski istok i Sjever Afrike

Militanti ISIL-a u Siriji i Iraku pretrpjeli su značajne gubitke ove godine, iako nije izvjesno da će samoprozvani kalifat pretpjeti potpuni poraz. Slabljenje ISL-a kao konvencijalne sile u središtu njihove teritorije ohrabrit će njihovo vodstvo da pokušaju izvesti još terorističkih operacija na Zapadu i širom Bliskog istoka.

Većina proizvođača nafte na Bliskom istoku ulazi u još jednu stresnu godinu niskih cijena i skupih obveza prema vanjskoj politici. Primjena iranskog nuklearnog sporazuma na početku godine dodat će najmanje 500.000 barela nove nafte dnevno na tržištu, uz sve usporeniju proizvodnju u proteklih nekoliko mjeseci. Iranski predsjednik Hasan Rohani pokušat će iskoristiti uspjeh postignutog nuklearnog sporazuma za kampanju ulaska umjerenih političkih figura u Vijeće stručnjaka, tijelo koje je nadležno za monitoring rada vrhovnog vođe ajatolaha Ali Hamneia i koje bi u konačnici moglo odrediti njegovog nasljednika, navodi Radio Slobodna Europa.