Tegeltija: Plaće zaposlenima u zajedničkim institucijama ne treba umanjivati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Evidentno je da će šteta koja će biti posljedica virusa korona vjerojatno biti najveća koju je pretrpjela svjetsko gospodarstvo nakon Drugog svjetskog rata, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

"Ukoliko uđemo u separatne akcije, u separatne dogovore s međunarodnim financijskim institucijama, ukoliko počnemo razmišljati da je oporavak kao neka međusobna konkurencija, mi ćemo mnogo sporije i mnogo teže da se izborimo s ovom situacijom", naglašava Tegeltija.

O raspodjeli 330 milijuna eura od MMF-a namijenjenih za borbu protiv virusa Tageltija je kazao da je Vijeće ministara uradilo sve što je ono trebalo.

''Sredstva su na računima Središnje banke. Donijeli smo kriterije o raspodjeli sredstava. Stvoreni su svi uvjeti za raspodjelu tog novca. Žao mi je što se odnosi u FBiH prelamaju preko aranžmana MMF-a. Nadam se da će u narednih dan-dva ova sredstva biti doznačena entitetima i Brčkom i da će ih oni upotrijebiti za ono što je njima u ovom trenutku najneophodnije'', kazao je.

Različita procjena

Koliku je štetu korona napravila ekonomiji kazao je, tek se rade procjene. Navodi, prave se različite procjene oko toga,  od one najoptimističnije od 3,2 posto do nekih pesimističnijih koje govore da će to biti oko pet posto i koje su, kako ističe, realnije od onih najpesimističnijih, koje kažu da će se gubici bruto domaćeg proizvoda kretati i do 10 posto.

''Ovdje je šteta vrlo različita. Mi se susrećemo sa situacijama kada objektivno imamo štetu sa stanovišta da određene djelatnosti ne mogu raditi, imate situaciju da su određeni gospodarski subjekti izgubili odgovarajuća tržišta zbog problema bolesti na tim tržištima i problema nemogućnosti transporta robe i usluga između tih zemalja'', kazao je.

Ono u što je siguran je da se nećemo oporaviti u ovoj godini i da će nam biti potrebno nekoliko godina da bismo se vratili na visinu bruto domaćeg proizvoda koji smo imali 2019. godine. Koliko će trajati oporavak, govori, ovisi od toga koliko će trajati pandemija.

''Za nas u BiH i svim zemljama zapadnog Balkana je jako važno koliko će ova pandemija trajati u zemljama EU sa stanovišta da su EU i zemlje zapadne Europe naše najvažnije tržište što se tiče izvoza robe na ta tržišta, kao i sa stanovišta da s tih tržišta dolazi mnogo repromaterijala, opreme, pa i gotovih proizvoda. To su neki faktori na koje mi teško možemo da utičemo'', kazao je.

Međutim, napominje, postoje faktori na koje zaista možemo utjecati i koji će ovisiti od toga kako mi budemo radili, a od svega toga ovisit će koliko trajati taj oporavak. Pod tim, prije svega, misli na našu sposobnost da zajednički definiramo politike oporavka nakon korone.

''To podrazumijeva da imamo punu koordinaciju i suradnju s najvažnijim međunarodnim institucijama i sa svim nivoima unutar BiH. Ukoliko uđemo u separatne akcije, u separatne dogovore s međunarodnim financijskim institucijama, ukoliko počnemo razmišljati da je oporavak kao neka međusobna konkurencija, mi ćemo mnogo sporije i mnogo teže se izboriti s ovom situacijom'', govori.

Ovo je maraton

Kako ističe, za oporavak je najvažnije da se završi pandemija, a ekonomske posljedice će trajati nekoliko godina.

''Mislim da je važno da se zajednički protiv njih borimo. Ovo nije trka na 100 metara, ovo je maraton i ovo su situacije u kojima ne pobjeđuju oni koji su najbrži, već oni koji su najuporniji i najsnažniji da ustraju u naporima da pobijede posljedice virusa'', kazao je.

U vezi pomoći gospodarstvu Tegeltija govori kako Vijeće ministara ima jako mali broj instrumenata ekonomske politike u svojim rukama, izuzev instrumenata koji se tiču indirektnih poreza

''Po mom mišljenju je najvažnije da se u ovom trenutku pomogne onima koji su prestali raditi zbog odluka vlasti i onima koji su pretrpjeli šok i da im se omogući da pokrenu svoju gospodarske aktivnost. Za pokretanje njihovog gospodarstva aktivnosti bit će potrebno i grant sredstava, isto tako vrlo važno će biti osigurati likvidna sredstva za početak rada gospodarskih subjekata. Moramo znati da postoji dovoljno sredstava u financijskom sektoru, ali isto tako moramo znati da taj sektor, banke, vrlo oprezno djeluju u takvim situacijama i ukoliko ne bude podrške države mislim da će se naši gospodarski subjekti, ipak, susresti s velikim problemom'', upozorava.

Budžet za funkcioniranje institucija

O usvajanja budžet institucija BiH za ovu godinu Tegeltija govori kako je Predsjedništvo donijelo zaključak da Vijeće ministara do kraja svibnja uradi novi prijedlog budžeta sa sugestijama da se ima u vidu situacija u kojoj se nalazimo i da su stvorene neke sasvim druge okolnosti.

''Nadam se da ćemo ispoštovati te preporuke u cijelosti ili pokušati u najvećoj mjeri da ispoštujemo preporuke Predsjedništva, a one će se kretati u pravcu da se u budžetu troši samo ono što je neophodno za nesmetano funkcioniranje institucija, jer se u svakom slučaju ne smije dogoditi da postoji bilo kakvo pitanje funkcioniranje institucija. A, sve ono što predstavlja neko dugoročno ulaganje ostavit ćemo za neko drugo vrijeme'', kazao je.

Višak sredstava koji bi se mogao stvoriti, govori, pokušat će usmjerimo u podršku, prije svega, gospodarstvu, pa možda i nekim socijalnim programima, koji će se sasvim sigurno morati uspostaviti kako bi se posljedice ove pandemije što lakše svladale.

Plaće u institucijama

Kada je u pitanju povećanje plaća u institucijama, Tegeltija ističe kako ga sasvim sigurno neće biti.

''Moje stanovište jeste da plaće zaposlenima u zajedničkim institucijama u ovom trenutku ne treba umanjivati, jer su značajno niže nego u RS i FBiH. Također, treba sve uraditi da se svim radnicima u BiH zadrže plaće koje su imali prije izbijanja pandemije, jer to bi zadržalo potrošnju koja je bila do tada'', kazao je.

U pogledu nabavki automobila, namještaja i sličnog, što se tiče Vijeća ministara, govori, one neće biti u budžetu, neće ih planirati i to im nije potrebno.

''Reći ću vam i da se predsjedavajući Viječa ministara vozi u automobilu kojem je već 10. godina i nemam namjeru kupiti novi u ovom trenutku. Mislim da bi tom logikom trebalo da se vode i svi drugi u zajedničkim institucijama'', kazao je Tegeltija za Nezavisne.