Tegeltija: Treba ukloniti loše tkivo u pravosudnom organizmu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTS BiH) Milan Tegeltija smatra da bi ova institucija trebala imati ovlaštenja da odstrani suce i tužitelje koji nisu dorasli zadatku.

Prema Tegeltiji, trebalo bi hitno uvesti mjere kako bi VSTS mogao reagirati na vrijeme i “odstraniti loše tkivo iz organizma”.

U intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Tegeltija navodi da ima još najmanje 2.000 predmeta ratnih zločina koje treba riješiti. Prema njegovoj ocjeni, realan rok za taj posao je 2023. godina.

Pravosuđe nije idealno

Učestalost kaznenih istraga i disciplinskih postupaka protiv sudaca i tužitelja predsjedniku VSTS-a budi dvojake osjećaje.

''Prvi je da mi nije drago što imamo suce i tužitelje koji su u sustavu i koji su pod takvim vrstama postupaka i sankcija. S druge strane, drago mi je, jer te suspenzije, kaznene prijave i sankcije govore da sustav funkcionira'', kaže Tegeltija.

Govoreći o mogućim uzrocima takvog stanja u pravosuđu, on ocjenjuje da je pravosuđe dio društva, kao obrazovanje ili zdravstvo. Upitan je li problem u izboru pravosudnog kadra, Tegeltija priznaje da on nije idealan, ali ističe da ga VSTS unapređuje.

''Ipak nijedan sustav ne može da 100-postotno zaštiti od devijacija koje se mogu dogoditi u nekom trenutku. Bitno je da imamo mehanizam koji će da odreagira kada se devijacija dogodi, a događat će se one i ubuduće”, smatra Tegeltija.

Kad je u pitanju kontrola rada zaposlenih u pravosuđu, on navodi da VSTS neke stvari može unaprijediti, a da je za neke potrebno izmijeniti sustavne propise i odluke. Sa žaljenjem konstatira da institucija na čijem je čelu nema adekvatne korektivne mehanizme kojima bi mogla odstraniti devijacije prije nego što one proizvedu negativne posljedice.

''Nemamo prijevremenih prestanaka mandata, ne može prestati mandat sucu ili tužitelju za kojeg se procijeni da nije dorastao funkciji, bez da učini bilo kakav disciplinski prekršaj… Hitno bi se morale uvesti korektivne mjere, da možemo da reagiramo na vrijeme i da odstranjujemo loše tkivo iz organizma'', objašnjava Tegeltija.

Komentirao je za BIRN BiH i “probleme” s pozicijom glavnog tužitelja Tužiteljstvaa BiH. Goran Salihović je suspendiran s te dužnosti nedavno, nakon pokretanja kaznene istrage i disciplinskog postupka protiv njega. Njegov prethodnik Milorad Barašin je odlukom VSTS-a smijenjen s te pozicije zbog neprimjerenih kontakata, a prvi glavni tužitelj Marinko Jurčević je iznenada odstupio s dužnosti zbog ''zdravstvenih razloga''.

Koncentracija nadležnosti

Tegeltija napominje da u Tužilaštvu postoji ''ogromna koncentracija nadležnosti'' i ''velika očekivanja javnosti od samo jedne institucije''.

''To je veliki izazov koji stoji pred tom institucijom, a onda prvenstveno pred glavnim tužiteljem, koji bi trebalo voditi jedno takvo tužiteljstvo. I onda jednostavno pojedini ljudi popuste pred takvim pritiskom'', smatra Tegeltija.

Na kritike u vezi s izborom glavnog tužitelja, ali i drugih u pravosuđu, on odgovara da VSTS bira najbolje od prijavljenih kandidata.

''Vi birate čovjeka koji se u danom trenutku pokaže kao najbolje rješenje od onih koji se prijave, a ne od onih koji su možda najbolji. Funkcija glavnog tužtelja trenutno nije primamljiva i privlačna. To mjesto je prilično užareno. Sumnjam da će u budućnosti, kada bude raspisivan natječaj za to mjesto, biti previše kandidata. Nije to lak teret za nošenje jednom čovjeku'', ističe Tegeltija.

On predsjedava i Nadzornim tijelom za praćenje provođenja Strategije za procesuiranje ratnih zločina, koja je usvojena u prosincu 2008. godine.

U ovoj oblasti, kao uspjeh izdvaja to što su svi predmeti koji su došli iz Haškog tribunala procesuirani. Neuspjeh je, kako kaže, što nije ispunjen rok od sedam godina za rješavanje najsloženijih predmeta ratnih zločina.

Od tih najsloženijih predmeta, kako navodi, ostalo ih je oko 350, u kojima je 3.500 osumnjičenih, a postoji još oko 300 predmeta, sa još 1.500 lica, čije je rješavanje Strategijom predviđeno do 2023. godine.

Tegeltija naglašava da postoji do 600 predmeta za koje se čekaju ekshumacije, kao i 900 predmeta koji se vode po nepoznatom izvršiocu.

''Bojim se da je ova 2023. godina ustvari realan rok da se svi ti predmeti završe. Mislim da postavljanje preambicioznih rokova dovodi do konfuzije i do stvaranja jedne slike beznađa i percepcije da se ništa ne radi, a radi se'', kaže Tegeltija.

Napominje da je Tužiteljstvo BiH zatražilo dodatne tri godine za rješavanje najsloženijih predmeta.

Ratni zločini - ''remetilački faktor''

''Mislim da će Nadzorno tijelo vjerojatno prihvatiti taj rok, mada je, po meni, jedino onaj krajnji rok kojeg se treba držati. Nadzorno tijelo je kolektivni organ, vidjet ćemo hoćemo li na koji način odlučiti'', kaže Tegeltija.

Pritisci izraženi kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina, po Tegeltiji, jesu ''definitivno remetilački faktor'' i stvaraju lošu atmosferu u kojoj suci i tužitelji trebaju raditi svoj posao.

''Uvjeren sam da on neće suštinski omesti rad na predmetima. Mi smo već, nažalost, navikli na takvu vrstu kritika. Mi smo osuđeni da budemo loši, samo zavisi od trenutka ko je osumnjičen, pa ćemo predstavnicima tog naroda i političkog establišmenta biti više loši nego drugima'', kaže Tegeltija.

Dodaje da se, u situaciji kada se kazneno gone oni koje jedni smatraju herojima, a drugi zločincima, uvijek stvara percepcija da je pravosuđe selektivno.

''Vi ste jednostavno uvijek u situaciji da radite jedan nezahvalan posao, za koji vam nitko neće reći da ste ga dobro uradili'', smatra Tegeltija.