Tisuće ljudi u Koloni sjećanja na žrtve Vukovara

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, povodom 28. obljetnice pada tog hrvatskog grada, obilježava se svake godine nizom manifestacija, a svakako je najznačajnija Kolona sjećanja. Program je ove godine organiziran pod nazivom ''Vukovar – mjesto posebnog pijeteta''.

Tisuće građana iz Hrvatske i inostranstva, visoke delegacije predvođene Kolindom Grabar-Kitarović, predsjednicom Republike Hrvatske, premijerom Andrejom Plenkovićem i Gordanom Jandrokovićem, predsjednikom Sabora, prisustvovalo je danas polaganju vijenaca i molitvi za poginule i nestale branitelje Vukovara na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata.

Molitvu je ove godine predvodio monsinjor Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, u zajedništvu s više biskupa i sveštenika iz katoličkih nadbiskupija i biskupija.
Perić je predvodio i svečanu euharistiju.

Bivši vukovarski branitelji i državni vrh Hrvatske prethodno su predvodili Kolonu sjećanja u kojoj je sudjelovalo  nekoliko desetina tisuća ljudi. Dostojanstvena povorka krenula je iz dvorišta Vukovarske bolnice, putem kojim su bježale izbjeglice 1991. godine. Put od 5,5 kilometara sudionici kolone su prešli za oko dva i pol sata.

Visoki državni dužnosnici, nakon Memorijalnog groblja, posjetili su Ovčaru, mjesto najveće hrvatske masovne grobnice, gdje su također odali počast stradalima.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković naglasio je da su se danas okupili da bi odali počast gradu simbolu Domovinskog rata i svima onima koji su dali najviše, a to je život za slobodu domovine.

''Još jednom smo svi zajedno ovdje da odamo počast žrtvi Vukovara, grada simbola Domovinskog rata, svim herojima, svima koji su dali ono najviše što su imali za Hrvatsku, a to je život za slobodu naše domovine. Mislim da, 28 godina nakon, moramo gledati u budućnost, moramo gledati, prije svega, na utvrđivanju istine, na procesuiranju zločina, na činjenici da grad treba perspektivu u domovini koja je u međuvremenu od vukovarske tragedije riješila sve svoje nacionalne zadaće. I to, zahvaljujući državničkoj politici predsjednika Tuđmana, uključujući i mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja i svemu onome što smo učinili u proteklim godinama, što smo učinili da Hrvatska bude gospodarski snažna, socijalno uključiva i međunarodno pozicionirana'', kazao je Plenković.

U večernjim satima, Dunavom će biti pušteni upaljeni lampioni koji simboliziraju ubijene i nestale hrvatske branitelje.

Dan sjećanja na žrtve Vukovara obilježava se svake godine u znak sjećanja na pad grada 18. studenog 1991. godine pod kontrolu okupacionih snaga srpskih paravojnih formacija i tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA). Opsada i bitka za Vukovar trajala je tri mjeseca, od 24. kolovoza do 18. studenog 1991. godine. Grad, koji je do pada u ruke JNA pretvoren u ruševinu, branilo je blizu 1.800 pripadnika hrvatskih snaga. Linija obrane bila je duga deset kilometara.

U bitkama je poginulo između 2.900 i 3.600 ljudi. Prema podacima vukovarske bolnice, stradala su 1.624 civila i pripadnika Hrvatske vojske, a ranjeno je 1.219 osoba. Više od 22.000 prijeratnih stanovnika ostalo je bez svojih domova i protjerano je.

Vukovar je, sedam godina nakon pada, mirno reintegriran. U gradu, u kojem je prije rata živjelo više od 44.000 stanovnika, sada ih je nešto više od 27.000.

Međunarodni kaznenii sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu osudio je Mileta Mrkšića, jednog od zapovjednika jedinica JNA, na 20 godina zatvora zbog ubojstava i mučenja, a Veselina Šljivančanina na deset godina zatvora zbog mučenja, ali je oslobođen optužbi za genocid i istrebljenje nesrba, dok je Miroslava Radića oslobodio optužbi.

Optužen je i uhićen i Slavko Dokmanović, ratni predsjednik SO Vukovar, ali je prije izricanja presude 1998. počinio samoubojstvo. Zločini u Vukovaru bili su dio optužnice i protiv nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji nije dočekao presudu, jer je umro u pritvoru Haškog tribunala 2006. godine.

Vojislav Šešelj je oslobođen pred MKSJ optužbi za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, između ostalog, i u sukobima u Vukovaru.

Nedavnom odlukom Vlade Hrvatske, od naredne godine 18. studeni obilježavat će se kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i bit će neradni.