Tko je što uradio za Mostar?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mješovita radna grupa za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, nije uspjela doći do temeljnih izmjena ovog dokumenta, iako se to od nje očekivalo, piše Radio Slobodna Europa u tekstu o tome kako će Mostar i ove godine ostati bez izbora.

Novim rješenjima trebalo je otkloniti neustavne elemente, kako bi bila provedena presuda Europskog suda za ljudska prava “Sejdić – Finci”, te, nakon punih osam godina, omogućili izbori za gradsku Skupštinu Mostara.

Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva, tokom trinaest sjednica, uspjela je postići dogovor o nekim tehničkim izmjenama, dok su rješenja političke naravi ostala po strani. Među njima je provođenje presude Ustavnog suda BiH za grad Mostar iz 2011. godine, kojom se nalaže promjena Izbornog zakona u djelu kojim se regulira način izbora vijećnika u Gradsko vijeće. Tako bi se otklonile prepreke za održavanje izbora u ovom gradu, nakon punih osam godina. Ali, to će i dalje biti kamen spoticanja, prije svega za HDZ i SDA, koje pokušavaju pronaći rješenje.

Već su stigle brojne reakcije, između ostalog iz SDP-a, koji smatra da bi na taj način Mostar postao “Istočni i Zapadni Berlin 21. stoljeća i bio bi jedini grad u Europi koji je formalno podijeljen po etničkom principu''.

Reagirala je i mostarska Demokratska fronta, koja je navela kako bi vladajuće stranke trebale preuzeti odgovornost.

''HDZ, SDA, SBB, njihovi lideri, u svakoj normalnoj zemlji bi za ovakvo osmogodišnje igranje sa Mostarom, nesporno jednom od ključnih točaka za određivanje u kojem smjeru će Bosna i Hercegovina nastaviti – da li zajedničkim putem ka Evropi ili definitivno podijeljena na tri nacionalna tora – morali bi, u najmanju ruku položiti račun građanima i reći im pravu istinu'', navodi se u priopćenju mostarskog DF-a.

''Za ovakve postupke tražimo od njih da snose odgovornost, a ona je povijesna i sudbonosna za generacije koje dolaze. Kao što smo već naglasili, u svim demokratskim društvima na kontinuiran neuspjeh pri rješavanju određenih problema odgovorni u skladu s moralnim i ljudskim načelima trebaju podnijeti ostavke i pokazati minimum odgovornosti prema svojim građanima'', navodi DF i poziva SDA i HDZ BiH ''da javno proglase neuspjeh svoje politike i da preuzmu odgovornost za nagomilane probleme čiji su oni uzrok''.

Član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Suad Arnautović kaže kako je provedba presude Ustavnog suda je odgovornost Parlamentarne Skupštine BiH, a ne političkih stranaka, SDA i HDZ, koje su problem spustile na lokalnu razinu.

''Problem je postavljen tako kao da se radi o teritorijalnoj reorganizaciji grada Mostara stvaranjem dvije ili više općina, i tako dalje. To nije problem presude. Presuda uopće ne govori o teritorijalnoj organizaciji grada Mostara. Presuda Ustavnog suda govori o jednakosti biračkog prava u gradu Mostaru'', rekao je Arnautović za Radio Slobodna Europa.

Drugi ozbiljan zadatak postavljen pred interresornu radnu grupu je da se izmjenama Izbornog zakona, omogući svim građanima aktivno i pasivno biračko pravo, odnosno provođenje presude Sejdić-Finci. Tijana Cvjetičanin iz udruženja građana “Zašto ne”, kaže da se unaprijed znalo da je to nemoguća misija.

''Ideja da će se kroz Izborni zakon završiti to pitanje od početka nije bila realna. Jasno je, otkad je ta odluka Europskog suda za ljudska prava donesena još 2009., da je to nešto što mora prvo da se ugradi u Ustav i da se moraju donijeti amandmani, a zatim bi drugi korak bio reguliranje izbornog zakonodavstva. Ne mislim da je uopće bilo realno da će se to riješiti tako što ćete prvo uraditi izmjene na Izbornom zakonu, a onda raditi ili ne raditi ustavne amandmane. To je prosto nekako postavljeno naopako, od samog početka'', rekla je.

Analitičari, navodi Radio Slobodna Europa, imaju sasvim oprečan stav i smatraju da je potrošeno dragocjeno vrijeme u kojem je BiH mogla dobiti moderniji izborni zakon. Njegove izmjene su naložene još nakon prijema BiH u Vijeće Europe, 2002. godine, kako bi se otklonile diskriminatorske odredbe, pije svega etničke prirode.

Suštinske promjene teško je postići zbog neodgovornosti političara, smatra nekadašnji član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH i član Koalicije ''Pod lupom'' za praćenje izbornog procesa, Vehid Šehić.

''Živimo u okruženju gdje ne postoji politička odgovornost. Da postoji politička odgovornost, ne politička volja nego politička odgovornost, mi bismo imali do sada izmijenjen Izborni zakon Bosne i Hercegovine. Međutim, pošto se ovdje ne poštuju ni odluke Ustavnog suda, pa ni Europskog suda za ljudska prava, mi dolazimo u situaciju da, kada se krene u izmjene Izbornog zakona, one se više tiču tehničke prirode - kako poboljšati sam izborni proces, što uvjetuje u prvom redu izmjenu provedbenih akata Središnjeg izbornog povjerenstva, ali suštinski ne mijenja ništa u Izbornom zakonu BiH'', rekao je.