Tko je sve pritiskao pravosuđe?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sud i Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine su pod izravnim političkim pritiskom čim dođe do uhićenja ili podizanja optužnica za zločine koji uključuju visokopozicionirane osobe iz ratnog perioda. Najočitiji primjer je ovotjedno uhićenje deset osoba osumnjičenih za ratne zločine u Orašju. Izravni pritisci dolaze najviše iz Republike Hrvatske, od Vlade, preko udruga i drugih koji imaju bilo kakve veze s ratnim događanjima.

U ponedjeljak, 31. listopada, zbog sumnje za sudjelovanje u zločinima počinjenim u Orašju uhićeni su Đuro Matuzović, Ivo Oršolić, Tado Oršolić, Marko Dominković, Joso Nedić, Marko Baotić, Marko Blaženović, Mato Živković, Anto Živković i Stijepo Đurić. Uhićenja u Orašju su izazvala burne reakcije u Hrvatskoj, kakva nisu viđena u slučajevima hapšenja Hrvata iz Hercegovine, kao što je Ivan "Ivica" Kraljević, Mate Jelčić, Slavko Skender, Stojan Odak, Vice Bebeb, Vinko Radišić i Dragan Miloš ili drugi čiji su predmeti već završeni.

Reakcija su izostale vjerojatno jer ove osobe nisu bile visokopozicionirane u ratnom razdoblju. Nije bilo reakcija ni kada je uhićen general Zdenko Andabak, a kojem se sudi u dva predmeta za zločine počinjene u Livnu. Da pritisci na pravosuđe ne dolaze samo iz Hrvatske, primjer su i uhićenja visokopozicioniranih Srba i Bošnjaka, pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) i Armije BiH (ABiH).

Najočitiji primjer kod Bošnjaka je uhićenje bivšeg zapovjednika ABiH u Srebrenici Nasera Orića.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zatražio je od veleposlanika Švicarske u BiH da vlastima svoje zemlje prenese najoštriji prosvjed zbog uhićenja Orića po potjernici koju je Srbija raspisala u veljači 2014. godine. Uhićenje Orića su osudili i drugi političari kao što je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, pa čak i iz Republike Turske.

Organizirani su prosvjedi u BiH, između ostalih i u Goraždu. Koordinacija boračkih udruženja Bosansko-podrinjske županije (BPK) Goražde je tada izjavila da prosvjeudju zbog "nastavka ponižavanja branitelja države".

Ipak, Orić je, na zahtjev istražnih organa, a i zbog bosanskohercegovačkog državljanstva, izručen BiH. Po povratku ga je primio Izetbegović. Oriću se trenutno u Sudu BiH sudi za ratni zločin počinjen u selima oko Srebrenice i Bratunca. Koordinacija boračkih udruženja BPK organizirala je hitan sastanak nakon vijesti o uhićenju ratnog zapovjednika ABiH Ahmeta Sejdića, aktualnog komesara policije BPK Ešrefa Hurića i Ibre Merkeza.

Priopćenjem se oglasila Stranka demokratske akcije (SDA), navodeći da podržavaju procesuiranje ratnih zločina ali da je dosadašnja praksa optuživanja i uhićenje uglednih zapovjednika i boraca ABiH stvorila sumnju da je Tužiteljstvo BiH podleglo neprimjerenim političkim pritiscima u pravcu izjednačavanja zaraćenih strana. Priopćeno je da je Županija Sarajevo spremna pomoći i financijski podržati Obranu zapovjednika Ahmeta Sejdića.

Politički utjecaj na Sud i Tužiteljstvo BiH je često primjetan i iz Republike Srpske (RS), odnosno od predsjednika tog entiteta Milorada Dodika. On je tražio i organiziranje referenduma za preispitivanje odluka Suda i Tužiteljstvo BiH. Uz to, Dodik često izjavljuje da se samo procesuiraju Srbi i da neće ispoštovati odluke te državne institucije. Da su se svi usuglasili da se procesuiraju ratni zločini, ne samo lakših djela već i protiv visokopozicioniranih osoba, dokaz je Strategija za procesuiranje ratnih zločina koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 2008. godine.

Osim pritisaka koji postoje prije i tijekom procesuiranja ratnih zločina, političari se ne ograđuju ni od osuđenih i optuženih za ratne zločine. Primjer je i odlikovanje Radovana Karadžića, Biljane Plavšić i Momčila Krajišnika u Narodnoj skupštini RS-a, prenosi BIRN - Justice Report.