Raspad

Tko je za, a tko protiv HDZ-ovog prijedloga o mijenjanju Izbornog zakona

Vijesti / Flash | 13. 03. 2017. u 07:58 R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prijedlog HDZ-ovih, odnosno HNS-ovih, izmjena Izbornog zakona BiH - model izravnog izbora članova Predsjedništva BiH, model popunjavanja Doma naroda FBiH i Prijedlog izmjena odredbi Izbornog zakona BiH za Mostar, za profesora Ustavnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli Zlatana Begića je prijedlog koji definitivno vodi daljim podjelama, piše sarajevsko Oslobođenje.

Begić smatra kako se ''moramo vratiti na fon provođenja presude Europskog suda za ljudska prava, gdje će se osigurati i etnička izbalansiranost i ravnopravnost''. Nadalje navodi da je na ovo upozoravao čim je presuda Ustavnog suda BiH donesena.

Potpuni raspad

Naime, riječ je o Odluci Ustavnog suda BiH kojom je prihvaćen zahtjev Bože Ljubića za usklađivanje Izbornog zakona BiH s Ustavom, a koji je on podnio 2014. godine dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma PSBiH i koja se tiče izbora izaslanika iz županijskih skupština u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

''Riječ je o presudi koja može dovesti do potpunog raspada institucija vlasti u BiH, a time i do raspada države. O čemu se zapravo radi? Ustavni sud je oglasio neustavnim odredbe Izbornog zakona u kojem je data formula za strukturiranje Doma naroda Parlamenta FBiH. I pri sadašnjem stanju legislative, ako se vladajuće političke elite ne usuglase oko provođenja ove presude, nakon prvih sljedećih izbora 2018. godine odluka o tome koliko će se Bošnjaka, Srba, Hrvata i Ostalih birati iz pojedinih županija za Dom naroda pada na Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP). Imajući u vidu sadašnju strukturu SIP-a, gdje je na osnovu posljednjih nekoliko odluka jasno da to nije neovisno i politički neutralno tijelo, sasvim je izvjesno da kao krajnja mogućnost može doći do toga da nikakva odluka SIP-a ne bude donesena. Dakle, to može biti rezultat političke intencije, da se upravo ide na tu varijantu, pogotovu ako pojedine političke opcije ne budu zadovoljne rezultatima izbora'', kaže profesor Begić.

SNSD-u je prijedlog uredu

Upozorava da će pri takvoj situaciji biti nemoguće konstituirati Dom naroda FBiH, zbog toga ''jer nema formule po kojoj bi se on konstituirao''.

''Ako nemate Doma naroda, onda se ne mogu birati ni predsjednik ni dva potpredsjednika FBiH, a onda nemate ni Vlade FBiH. I osim toga, nemate niti državnog zakonodavnog tijela, jer je Dom naroda Parlamenta FBiH značajna karika kod konstituiranja Doma naroda PSBiH. To zapravo znači da će vlast na državnoj i na federalnoj razini, da tako kažemo, biti nemoguće konstituirati. E sada, sa stanovišta ustavnog prava, u situaciji kada se vlast na razini države i na razini Federacije ne može konstituirati, a pri čemu ovo ne smeta konstituiranju vlasti na razini entiteta RS i na županijskoj razini, onda se sasvim realno može očekivati da će entitet RS i županijska razina u legitimnom cilju, u smislu provođenja najvišeg legitimnog cilja vršenja vlasti u interesu građana, nastojati da preuzmu nadležnost države i Federacije.To vam je put u podjelu zemlje'', kaže Begić.

Član Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH i zastupnika SNSD-a u PSBiH Lazar Prodanović kaže da su HDZ-ovi prijedlozi o načinu izbora izaslanika u Dom naroda FBiH za ovu stranku prihvatljivi.

''Također, kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, za SNSD je prihvatljiv svaki dogovor koji je moguće postići unutar izborne jedinice u FBiH, s tim da princip načina izbora člana Predsjedništva BiH iz RS-a bude jedan, bez nacionalne odrednice i iz FBiH dva bez nacionalne odrednice'', kaže Prodanović, dodajući da se radi o važnim promjenama za koje treba postići konsenzus, jer će one podrazumijevati i izmjenu Ustava FBiH.

Nitko drugi ne nudi rješenje

Član Predsjedništva HNS-a i državni izaslanik Mario Karamatić ističe da su sva tri prijedloga - usuglašeni prijedlozi HNS-a.

''Naravno da je sve otvoreno za razgovore s našim koalicijskim partnerima iz reda bošnjačkog i srpskog naroda i svim ostalim strankama. Kompromisi su mogući i poželjni. Mene u svemu tome žalosti što nitko drugi ne nudi nikakav ozbiljan prijedlog, koji je koliko-toliko razrađen i o kome bi se moglo razgovarati'', navodi Karamatić.

Član Interresorne grupe i također državni izaslanik Halid Genjac (SDA) nije želio govoriti o ovoj temi.

Socijaldemokratska partija BiH zatražila je od HDZ-ovih partnera u vlasti, prije svih SDA i SBB-a, da se javno očituju o onome što predlaže HDZ u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH.

''Ako žele prihvatiti modele koje nudi ova stranka, onda moraju objasniti izdaju vlastitih birača, ali i cijele BiH, u čiju se obranu, jedinstvo, nedjeljivost i suverenitet zaklinju. SDA i SBB dužni su reći da li između BiH i HDZ-a biraju državu ili biraju Dragana Čovića'', navodi se u priopćenju.

SDPBiH upozorava sve političke snage u državi da je ''nedopustiva bilo kakva izmjena Izbornog zakona BiH kojom bi se propisivala nova etnička segregacija građana i daljnja etnička podjela države''.

SDP-ova kritika

''Ono što predlaže HDZ u suprotnosti je sa svim vrijednostima modernog svijeta i nije interes nikoga u BiH, a ponajmanje Hrvata, za čije se tobože interese bori HDZ. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, u presudama Sejdić i Finci, Pilav i Zornić, jasno je presudio da je sve ovo što sada zagovara HDZ suprotno svemu u što vjeruje i na temelju čega je uspostavljen civilizirani svijet. Obveza svih u BiH je provedba ovih presuda, a ne ispunjavanje bilo čijih fantazija'', naglašavaju iz SDP-a.

Predsjednik Foruma građana Tuzle, te predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom Vehid Šehić kaže nam kako je problem ovog prijedloga taj što on u sebi ne sadržava tri odluke Europskog suda za ljudska prava.

''Tu mislim na Sejdić - Finci, slučaj Pilav, naročito slučaj Zornić. I ne vidim kako se može mijenjati Izborni zakon na ovakav način, a da se ne ispuni obveza prema odlukama Europskog suda za ljudska prava. Ja tu apsolutno ne vidim mogućnost da se na predloženi način implementiraju ove tri odluke, posebno slučaj Zornić, jer on upravo vraća suverenitet građaninu pojedincu. Mislim da je to u ovom trenutku apsolutno neprihvatljivo'', smatra Šehić.

Kopirati
Drag cursor here to close