Tko kontrolira potencijalne teroriste u BiH?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U BiH se po brojkama obavještajnih krugova nalazi 3.500 potencijalnih terorista, a nemili događaji u BiH moraju biti okidač da se ovi ljudi stave pod kontrolu, jer kako naglašavaju i struka i politika, nema se više što čekati u BiH.

Bolja suradnja

"Kao ministar, kao čovjek i kao političar uvijek sam govorio da BiH treba i mora u svoje prve prioritete staviti borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala", rekao je Sadik Ahmetović, bivši ministar sigurnosti BiH, a sada zastupnik SDA u Zastupničkom domu parlamenta BiH, pišu Nezavisne novine.

On, kao i njegov kolega Borislav Bojić, zastupnik SDS-a i prvi zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za obranu i sigurnost BiH, kaže da BiH ima potencijal, ali da ne može sama i mora bolje surađivati prije svega sa zemljama u regiji kada je u pitanju razmjena informacija.

"Neorganiziranost i nepovezanost sigurnosnog sustava smanjuju potencijale da se odupremo. Bez ambicija da se njime oduzimaju nadležnosti, BiH je neophodan zakon o sigurnosti i to sam kao ministar pokušao", rekao je Ahmetović.

Već u narednom razdoblju će se vidjeti koliko je BiH, prije svega politika, ozbiljno shvatila problem s kojim se suočava kada su u pitanju radikalizam i ekstremizam, jer niti u jednoj zemlji civiliziranog svijeta ne postoje grupe koje otvoreno ne žele prihvatiti pravila i zakone zemlje u kojoj žive.

Politiku dalje od struke

"Imamo potencijal, ali mnoge institucije moraju biti uključene u borbu protiv terorizma, od obrazovanja, medija do svega drugog. Uvjeren sam da će u BiH, RS i FBiH daleko više biti ulagano u institucije koje se bave borbom protiv terorizma", rekao je Bojić, dodajući da se tim problemima moramo baviti preventivno, a ne posljedicama.

U BiH, kao rijetko gdje u svijetu, činjenica je da rukovoditelji sigurnosnih agencija, koliko god bili profesionalni, ovise od politike i političke volje stranaka, koje institucije, pa i one sigurnosne, smatraju svojim plijenom. Zbog toga ne treba da nas čudi što se ne znaju jasne nadležnosti i zbog čega suradnja, pa i razmjena operativnih informacija, uglavnom ovisi od osobnih odnosa rukovoditelja.

"Moramo preći političke podjele, jer kvalitetno funkcioniranje sigurnosnog sektora puno ovisi od političke volje i motivacije. Krajnje je vrijeme da se ozbiljno uhvatimo u koštac, jer ako su zadnjih desetak godina bila dva ili tri teroristička akta, a samo u ovoj godini dva ili tri, nema sumnje da se tim moramo baviti", rekao je Hamzo Višća, dobar poznavatelj sigurnosnog sektora u BiH i bivši brigadir Oružanih snaga BiH, pišu Nezavisne.

Bosna i Hercegovina se nalazi na prekretnici i krajnje je vrijeme da se ozbiljno i prije svega organizirano uhvati u koštac s radikalizmom, ekstremizmom i terorizmom, jer teroristički napadi postaju sve češći i smrtonosniji.

Ozbiljni potencijali, neozbiljna organiziranost

Ostaje nam da pratimo situaciju i vidimo hoće li nadležne sigurnosne agencije i kako odgovoriti na posljednja događanja, ali sasvim sigurno je, a s tim se slažu svi, potrebno udaljavanje politike od sigurnosnog sektora. Mada je teško za povjerovati, ali BiH s iskusnim kadrovima koji su djelovali i u ratu i s više od 20.000 policajaca, ima ozbiljne potencijale da terorizmu i ekstremizmu u BiH stane na kraj ili ga svede na minimum, jer događanja iz bliskog okruženja pokazuju da na pošast terorizma nisu imuni ni mnogo bogatije i uređenije zemlje.

"Imamo ozbiljne potencijale, ali neozbiljnu organiziranost. Politika je involvirana u suštinu vršenja profesije, a to je pogubno i ovako organiziran sigurnosni sustav ne može funkcionirati", rekao je Dragomir Jovičić, bivši ministar MUP-a RS i profesor na banjalučkom Fakultetu za sigurnost.

Milorad Dodik, predsjednik RS, rekao je da terorizam o kojem se ovih dana priča nije rezultat Daytonskog sporazuma, te da borba protiv terorizma mora biti zajednička.

Fanatici došli u BiH uz podršku Zapada

"Borbe protiv terorizma u BiH nema bez suradnje s Bošnjacima muslimanima i zato je veoma važno da pružimo ruku i da ne nasjedamo na onu priču da je svaki Srbin četnik, a svaki musliman Bošnjak islamski ekstremista", rekao je Dodik, dodajući da je neophodna koordinacija s Islamskom zajednicom, ali i sa svim svjesnim osobama u bošnjačkom narodu.

"Kada se vratite na neko ranije vrijeme, pojam tih radikalnih vjerskih fanatika na bazi islama bio je daleko od nas i od ovih prostora, sve dok prešutno uz podršku Zapada i preko Hrvatske u BiH nije ušlo 4.500 mudžahedina, koji su formirali specijalnu jedinicu, koja je vršila ogromne zločine po istom principu i načinu ovih današnjih, ali su tada bile odsijecane srpske glave", rekao je Dodik i naglasio da se inozemni mediji tada time nisu bavili.