Tolušić na Bleibugru: Ideološki potomci zločinaca i dalje pokušavaju prekrojiti povijest

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na Blajburškom polju održava se središnja komemoracija za žrtve bleiburške tragedije i Križnog puta.

Riječ je o 68. godišnjici pokolja poraženih vojski u Drugom svjetskom ratu, ali i mnogih civila.

Godišnjicu organiziraju Počasni blajburški vod, ured Hrvatske inozemne pastve te biskupske konferencije Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Nakon pozdravnog govora u ime pokrovitelja Tomislava Tolušića, župana virovitičko-podravskog, te potpredsjednika pokrajinskog parlamenta u Klagenfurtu Josefa Lobniga, spomen-misu predvodit će mons. dr. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup.

Prvi se okupljenima obratio virovitičko podravski župan Tomislav Tolušić, žalostan, kaže, što se 68 godina poslije tragedije, ona pokušava minorizirati i sakriti.

"Gadno se vara onaj tko misli da je ideološka mašinerija koja je žarila i palila punih 50 godina napokon utihnula", poručio je Tolušić.

"Ideološki sinovi onih istih zločinaca koji su krivi za Bleiburg i Križni put, ponovno pokušavaju prekrojiti povijest, sakriti svoje zločine, ismijati ih, otjerati ih u zaborav, okaljati žrtve. To ne čine samo s Bleiburgom, već i s Domovinskim ratom. Ista ekipa, isti potpis. Prije su to radili silom, strahom i oružjem, a danas imaju puno prefidnije metode", istaknuo je Tolušić.

"Bleiburg je mjesto najvećeg stradanja u povijesti hrvatskog naroda", rekao je u propovijedi nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić, ističući ideologiju kao najveće zlo.

"Molitva i pijetet za žrtve bleiburške tragedije istodobno nas podsjeća i stavlja u vjernički i ljudski odnos sa svim žrtvama rata i dugog križnog puta, nastradalih od ljudske zloće u raznim ideološkim uniformama - od Bleiburga, Jasenovca do Vukovara i Škabrnje", kazao je Barišić.

Mnoga pitanja i dalje su otvorena, istaknuo je potpredsjednik pokrajinskog parlamenta u Klagenfurtu, Josef Lobnig, najavivši osnivanje tima za istraživanje ratnih zločina na području Austrije za vrijeme Drugog svjetskog rata.

"Želimo da Austrija u suradnji s Hrvatskom i Slovenijom uspostavi prekogranični istraživački projekt za proučavanje pogubljenja od strane partizana na austrijskom teritoriju. Projekt bi se odnosio i na ekshumaciju žrtava iz poznatih masovnih grobnica na području ovih triju država", rekao je Lobnig.

Na pitanje ide li ove godine na te komemoracije hrvatski premijer Zoran Milanović je odgovorio: "Ne, ne idem, zato što ove godine ne idem na takva mjesta".

"Dosta je bilo tih, to samo političkoj konkurenciji služi da širi netoleranciju, da govori što već sve govori. Kao što ima nova pjesma od Hladnog piva 'mržnje i inata za još dva, tri rata'. Ja neću u tome sudjelovati, a neki to uporno rade i u ovoj kampanji. Rekao sam što sam imao u kampanji za europske izbore jer su očito svi drugi šutjeli ili se bojali reći. To ću ponoviti opet nekom prilikom, ali sad ne dam onima koji imaju mržnje i inata za još dva, tri rata da na tome politički profitiraju", poručio je predsjednik Vlade Zoran Milanović.

Nakon mise bit će molitva za žrtve islamske vjeroispovijesti te još nekoliko pozdravnih govora, a sve će završiti polaganjem vijenaca.

Za hrvatsku povijest i publicistiku danas zacijelo nema zamršenije i emocionalno obojenije teme od zbivanja na jugoslavensko-austrijskoj granici tijekom svibnja 1945. godine, kada su u tajnovitim okolnostima život izgubili stotine tisuća ljudi.

Mnogi su pokušavali prodrijeti u duboko zakopanu tajnu, no nisu uspjeli jer su izvršitelji zločina nastojali obrisati svaki trag o svom zločinu, tako da nije ostavljen ni popis žrtava, niti su obilježeni grobovi.

I dan danas seljaci prevrću kosti, vojne oznake, municiju i ostale jezovite ostatke tih dana na liniji Slovenj Gradec - Dravograd - Bleiburg.

Premda je na samom Bleiburškom polju počinjeno manje ratnih zločina s obzirom na broj zločina koji su uslijedili kasnije, Bleiburg je bio posljednji plamen vjere i nade u spas, a danas je simbol stradavanja Hrvata.