Transparentnost: Općinski sud Mostar i Županijsko tužiteljstvo HNŽ među najlošijima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Većina sudova ne objavljuje informacije o presudama, informacije o predmetima tužiteljstava su uglavnom daleko od očiju javnosti, dok polovina pravosudnih institucija ignorira upite medija i građana, rezultati su istraživanja transparentnosti pravosuđa objavljenih tijekom konferencije "Pravosuđe u BiH – Stanje i perspektive" koja je održana danas u Sarajevu.

Iskoristiti dalju proceduru da se prijedlog zakona doradi

Sudionici konferencije, koju su organizirali Transparency International u BiH (TI BiH) u suradnji sa Balkanskom istraživačkom mrežom BiH (BIRN BiH) uz podršku Europske unije (EU), su se osvrnuli na izmjene i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) kojim vlast nastoji oslabiti mehanizme za osiguranje odgovornosti nositelja pravosudnih funkcija. Jedan od zaključaka konferencije je da se iskoristi dalja procedura da se prijedlog zakona doradi i unaprijedi.

Ukoliko se ta prilika sada propusti, pitanje je, navodi TI BiH, koliko će vremena biti potrebno da se usvoji novi zakon koji adekvatno rješava ove identificirane probleme, te je sa konferencije upućena poruka da je neophodno djelovati hitno kako ne bismo došli u situaciju da se, zbog neadekvatne formulacije, mehanizmi predviđeni za jačanje odgovornosti zloupotrijebe upravo za njeno izbjegavanje.

Na konferenciji je predstavljena i online platforma "Indeks Pravosuđa" koja sadrži podatke o transparentnosti 74 suda i 20 tužiteljstava po kojima je vidljiv zabrinjavajući stupanj javnosti rada bh. pravosuđa.

Više od pola sudova uopće ne objavljuju informacije o prvostupanjskim presudama

TI BiH navodi da 55 posto sudova uopće ne objavljuje informacije o prvostupanjskim presudama koje donose, a 90 posto njih ne objavljuje nikakve informacije o kaznenim predmetima na svojim internet stranicama, što nesumnjivo podriva nizak stepen povjerenja javnosti u rad pravosuđa.

Loše stanje u pravosuđu po pitanju javnosti u radu ilustriraju nalazi da je 54 posto sudova i tužiteljstava u BiH prekršilo zakonski rok za odgovaranje na zahtjev za slobodan pristup informacijama dok je čak polovina pravosudnih institucija ignorirala medijske upite o statusu predmeta kojim se bave.

Najgore rezultate u transparentnosti, prema nalazima istraživanja, bilježe županijska tužiteljstva u Sarajevu i HNŽ čiji indeks transparentnosti iznosi 35, te općinski sudovi u Žepču (28), Mostaru (24) i Čitluku (23) i Osnovni sud u Srebrenici sa ocjenom 26. Sa druge strane, Osnovni sud u Tesliću bilježi najviši stupanj transparentnosti sa indeksom 82 dok su među najtransparentnijim institucijama Sud BiH sa indeksom 81 te Tužiteljstvo Brčko distrikta BiH koji, kao i županijska tužiteljstva SBŽ i Posavske županije bilježe ocjenu 75.

Platforma "Indeks Pravosuđa" je nastala u sklopu projekta "Jačanje mreža organizacija civilnog društva u cilju unapređenja odgovornosti – SANCUS" uz financijsku podršku EU, i ocjenjuje dostupnost informacija na stranicama institucija kao i otvorenost prema građanima, medijima i organizacijama civilnog društva po pitanju dostupnosti informacija.

Platforma također nudi i informacije o predmetima korupcije i organiziranog kriminala, disciplinskim postupcima kao i ostale informacije o radu pravosuđa u BiH a omogućava i građanima da sami kreiraju zahtjev za pristup informacijama koji mogu uputiti bilo kojoj pravosudnoj instituciji na teritoriji BiH.