Okružni sud u Banja Luci
Traži se saslušanje Dodika, Viškovića i Cvijanović
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Obrana Aleksandra Džombića, bivšeg predsjednika Vlade Republike Srpske kojem se pred Okružnim sudom u Banja Luci sudi za zloupotrebu službenog položaja i ovlaštenja, predložila je danas listu materijalnih dokaza, kao i svjedoka koji bi trebali biti saslušani u ovom slučaju.
Otvjetnik Zoran Bubić, Džombićev branitelj, predložio je imena 16 svjedoka, među kojima su najviši dužnosnici Republike Srpske (RS). Među njima su aktualni član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednica RS-a Željka Cvijanović, premijer RS-a Radovan Višković, aktuelni, ali i bivši ministri energetike Petar Đokić i Željko Kovačević, gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović i drugi.
Prema Bubićevim riječima, radi se o osobama koje bi trebale posvjedočiti o okolnostima u vezi sa davanjem kredita kompaniji ''Energolinija'' iz Zvornika u iznosu od 19,4 milijuna KM, kao i povezanosti te kompanije sa ''Aluminom'', ali i o kasnijim transakcijama i odnosima između spomenutih kompanija i Vlade RS-a.
Obrana je također predložila i veliki broj materijalnih dokaza, među kojima su dopisi i ugovori između spomenutih poduzeća, Investiciono-razvojne banke, Vlade RS-a, kao i sa Europskom investicionom bankom, a zatraženo je i da Okružni sud naredi ekonomsko vještačenje u vezi sa kreditom.
Prethodno je tijekom današnjeg ročišta završeno saslušanje i posljednjeg svjedoka optužnice, vještaka strojarske struke Cvije Šmanje, a koji je za potrebe Republičkog javnog tužilaštva RS-a vršio vještačenje investicije (rekonstrukcija kotla i promjena energenta), za koji je ''Energolinija'' dobila kredit.
Šmanja je rekao da je zajedno sa još dvoje vještaka – od kojih je jedan ekonomske, a jedan mašinske struke – išao dva puta u Zvornik da na mjestu događaja pregleda spomenuto postrojenje, kao i da su dobili obilnu dokumentaciju, ali u elektronskoj verziji, te da nisu utvrđivali vjerodostojnost tih dokumenata.
''Jako je bilo teško procjenjivati vrijednost radova jer nije bilo usporednih podataka. Ovo je prvi takav kotao kod nas da je rađen, pa nismo imali sve informacije. Prilikom obilaska postrojenja i kotla broj 4, koji smo vještačili, dobili smo informaciju da su oni isto vršili rekonstrukciju kotla broj 3, te da imaju sve dokumente o toj investiciji. Mi smo tražili da nam dostave i te dokumente da bismo mogli usporediti, ali nam to nikada nisu dostavili'', izjavio je Šmanja.
Na brojna pitanja tužioca kada je riječ o financiranju rekonstrukcije kotla, kao i je li novac namjenski potrošen, Šmanja je govorio da nije kompetentan da odgovori na ta pitanja jer on nije vještak ekonomske, već stojarske struke.
Ipak, kako je navedeno u nalazu vještačenja, iznos fiktivnih faktura je veći od dva milijuna maraka.
Isto tako, dodao je Šmanja, prema procjeni koju su oni napravili, za potrebe rekonstrukcije kotla potrošeno je oko 13,5 milijuna maraka, ali postoji mogućnost i da je sada uvećana cijena tog kotla.
''To je vrlo kompleksan posao, pa postoji mogućnost uvećanja i da vrijednost kotla može biti mnogo veća od ulaganja. To se može posebno sada vidjeti kada su skočile cijene energenata'', dodao je Šmanja, ali uz napomenu i da su vještačenja određivali prema cijenama repromaterijala, kao i rada, koje su bile u tom trenutku, dakle 2012. godine.
Dodao je i da je bilo tzv. ''napuhavanja'' cijena pojedinih dijelova.
''Ako pogledamo, na primjer, šarafe, to jeste zavrtnje i koliko oni koštaju, oni su bili skuplje plaćani možda čak i 10-20 puta. I tako dalje. Nije bilo nekih realnih cijena. Koristili smo precizne formule za izračunavanje tih dijelova. Na primjer, cijena čelika u tom trenutku je bila stabilna'', dodao je Šmanja.
Tokom saslušanja svjedoka od strane Odbrane, Šmanja je rekao da se on ne nalazi na listi licenciranih vještaka u Republici Srpskoj, ali i da ne zna da li se na listi licenciranih ustanova nalazi Republički zavod za sudska vještačenja u Novom Sudu, u kojem je on zaposlen.
Saslušavanjem Šmanje završeno je izvođenje dokaza Tužiteljstva.
Republičko javno tužilaštvo RS-a optužnicom tereti Aleksandra Džombića da je izvršio krivično djelo ''zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja'', zbog kredita od 19,4 milijuna KM koji je preko Investiciono-razvojne banke RS-a odobren zvorničkoj firmi ''Energolinija''.
Suđenje Džombiću nastavlja se 17. listopada.