Treba li BiH kazna doživotnog zatvora?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Doživotna zatvorska kazna mogla bi uskoro biti uvrštena u Krivični zakon Republike Srpske, ali u Federaciji BiH još ne postoji inicijativa za ovakvim zakonskim izmjenama.
Dok su entiteti po običaju razdijeljeni, sada je različito i mišljenje stručnjaka o doživotnoj robiji.

Najteža zatvorska kazna u Bosni i Hercegovini je od 21 do 45 godina zatvora, prema Krivičnom zakonu BiH. Ipak, sudovi u našoj zemlji rijetko izriču najstrožije kazne.

Najdužu zatvorsku kaznu od 40 godina dobio je Zijad Turković, dok je Milenko Lakić dobio 35 godina. Na ukupno 42 godine zatvora osuđen je i Jasminko Jašarević za ubojstvo Ramize Rahimić i poznatog fotoreportera Ante Borasa 2005. godine u Mostaru.

Ipak, pojedini stručnjaci smatraju da doživotni zatvor nije dobro rješenje. Stoga je i u mnogim razvijenijim zemljama uvriježeno mišljenje da je doživotni zatvor gori od smrtne kazne.

Naime, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS-a naći će pred zastupnicima Narodne skupštine RS-a 9. veljače, piše Klix. Ukoliko izglasaju ove izmjene, u RS-u bi se uskoro počiniteljima najtežih oblika krivičnih djela mogla izricati kazna doživotnog zatvora.

Kako je navedeno u obrazloženju izmjena Krivičnog zakona, doživotna kazna u RS-u bi se izricala za teška ubistva, obljubu s djetetom mlađim od petnaest godina ako je usljed djela nastupila smrt djeteta, za ubojstvo predstavnika najviših organa RS-a, najteži oblik krivičnih djela protiv ustavnog uređenja RS-a ako je pri izvršenju djela počinitelj s umišljajem ubio jednu ili više osoba, za terorizam ako su djela imala za posljedicu velika razaranja ili smrt jedne ili više osoba, ili ako je pri izvršenju krivičnog djela počinitelj s umišljajem ubio neku osobu.

S druge strane, u Federaciji BiH najveća zatvorska kazna ostaje do 45 godina, a koja se pri tome može izreći samo počinitelju koji je u trenutku počinjenja krivičnog djela imao navršenu 21 godinu.

Direktor Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo Faruk Zupčević pojašnjava za Klix.ba da je tretman zatvorenika koji izdržavaju najduže zatvorske kazne vrlo specifičan, a posebno u slučaju doživotnog izdržavanja kazne.

"Uvođenje doživotnog zatvora na državnom nivou BiH bi trebalo biti tema ozbiljnih radno-konsultativnih sastanaka bh. stručnjaka iz ove oblasti gdje bi se tačno preciziralo i odredilo šta je to što dobijamo uvođenjem ove kazne te koje su posljedice", kazao je Zupčević.

Kazna doživotnog zatvora je odavno ugrađena u krivičnim zakonima brojnih zemalja, među kojima su Belgija, Litva, Nizozemska, Mađarska, Malta, Češka, Slovačka i Turska. Ove zemlje na vrlo specifičan način obrađuju kaznu doživotnog zatvora, govori Zupčević.

Na primjer, zatvorenici u Litvaniji ili Češkoj koji su osuđeni na doživotni zatvor prvenstveno moraju odslužiti period od 10 do 15 godina zatvora u posebnoj zatvorskoj jedinici, prije nego budu prebačeni u običnu zatvorsku jedinicu gdje se mogu povezati s ostalim osuđenim zatvorenicima.

"Doživotna zatvorska kazna nosi sa sobom enormne složenosti u organizaciji zatvorskih jedinica. Tretman i resocijalizacija takvih osuđenika su drugačiji i prilično skuplji", dodao je Zupčević.

Inače, najduže zatvorske kazne unutar FBiH se izdržavaju u Kazneno-popravnom zavodu Zenica koji je specijalizovan za takvu kategoriju zatvorenika, to jest gdje su osuđenicima omogućeni dodatni radovi i posebni medicinski tretmani.