Najprofitabilnija industrija
Udruženje iz Mostara upozorava: Oglasi za posao kao mamac za trgovinu ljudima
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Povodom obilježavanja Europskog dana borbe protiv trgovine ljudima, članice Udruženja "Novi put" su u cilju podizanja svijesti o ovom kaznenom djelu u srijedu proveli kampanje na području HNŽ i ŽZH.
Imajući u vidu činjenicu da među državljanima BiH vlada zainteresiranost za odlazak na rad u inozemstvo, "Novi put" uspostavio je informativni punkt, na kojem će se pružati informacije o sigurnoj migraciji i načinima zaštite od svih oblika iskorištavanja na adresi Adema Buća 10, Mostar.
Prosjačenje
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, konkretno u Mostaru, jedan od najprepoznatljivijih oblika trgovine ljudima je prisilno prosjačenje.
"Prosječanje je jedan najvidljivijih oblika trgovine ljudima i većina identificiranih žrtava su osobe koje su bile podvrgnute prisilnom prosječanju. Međutim u BiH postoje i drugi oblici trgovine ljudima, a prošle godine identificirano je 38 žrtava raznih oblika trgovine ljudima. Ono što nas zabrinjava jeste da su to maloljetne osobe", ističe Abida Pehlić, članica Udruženja "Novi put".
Ističe kako Udruženje radi na poticanju žrtava trgovine ljudima da se uključe u procese kreiranja kako bi poslužile za unaprjeđenje odgovora na taj problem i taj projekt rade uz podršku USAID Inspire programa za unaprjeđenje ljudskih prava i kroz rad pokušavaju osvijestiti sve veći broj građana BiH kako bi se blagovremeno zaštitili od tog problema.
"Radimo i sa nadležnim institucijama pogotovo na području ŽZH i HNŽ kako bismo zajedno dali što bolji odgovor na ovaj problem, počevši od prosjačenja, radne eksploatacije, pružanja seksualnih usluga, prisilnih brakova i sl.", istaknula je.
U rangu s trgovinom oružjem i narkoticima
Kada se radi o prevenciji trgovine ljudima kazala je kako su najaktivnije nevladine organizacije koje se primarno bave tim problemom putem obilježavanja ovako važnih datuma kao što je današnji ali i edukativni rad na terenu s potencijalnim žrtvama.
"Institucije djeluju najviše u pravcu sankcioniranja počinitelja kaznenog djela i mi kao nevladin sektor radimo s institucijama radimo kako bismo im prenijeli najnovije trendove po pitanju trgovine ljudima a na osnovu informacija koje dobivamo tijekom rada na terenu. Međutim trgovina ljudima spada među najprofitabilnije industrije što se tiče kaznenih djela. U rangu je sa trgovinom oružjem i narkoticima tako da je to globalni problem i mi kao BiH nismo pošteđeni tog fenomena i potrebno je kontinuirano raditi na podizanju svijesti", dodaje Pehlić.
Sumnjivi oglasi za posao
U zadnjih nekoliko godina, tvrdi Pehlić, nisu imali identificiranih žrtava trgovine ljudima u HNŽ-u i i dalje rade na prevenciji i podizanju svijesti u cilju sprječavanja.
"Međutim pitanje je postoje li žrtve koje nisu identificirane i to nas uvijek zabrinjava i upravo zato radimo na podizanju svijesti kako bismo potakli eventualne žrtve bilo kojeg oblika trgovine ljudima da prijave slučaj i zatraže adekvatnu pomoć", naglašava.
Ne tako davno u Hercegovini je primjećen veći broj oglasa za posao u inozemstvu, no kako tvrdi Pehović, javni oglasi su se smanjili, ali su se prebacili na oglašavanje i javljanje žrtvama preko društvenih mreža.
"Prije par godina smo izdali jedno ad-hock priopćenje za javnost jer smo na području Mostara primjetili veći broj sumnjivih oglasa za posao gdje su se, između ostalog, tražile djevojke za escort službu u Njemačkoj kojima je nuđena enormna plaća, čak do 5 tisuća eura što je zaista s jedne strane primamljivo za potencijalne žrtve, a s druge strane znak za uzbunu za naše udruženje pogotovo kada smo vidjeli da se nude plaćanje troškova smještaja, ishrane, prijevoza što zaista upućuje na dovođenje osobe u dužničko ropstvo. Takve vrste oglasa nisu više vidljivi u javnosti međutim saznajemo da se ti oglasi nude preko privatnih poruka preko raznih stranica i društvenih mreža", zaključuje Pehlić.
Kako se zaštititi?
Osnovu za uspješno suprotstavljanje problemu trgovine ljudima, pored međunarodnog dokumenta, predstavlja domaći zakonodavni sistem koji mora biti efikasan u gonjenju organizatora krijumčarenja i trgovine ljudima, kao i dobro organizirane agencije za borbu protiv ovog vida kriminala. Postoje razne konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kao što je na primjer Europska konvencija. I BiH je 2002. godine postala članica Vijeća Europe i preuzela obveze iz Konvencije o zaštiti osnovnih standarda ljudskih prava i sloboda.