Tri paradžemata u Bihaću: Žele klanjati na vehabijski način

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na području Bihaćkog muftijstva postoje tri privatna objekta koji nisu registrirana za obavljanje vjerskih djelatnosti a u kojima se oni okupljaju i obavljaju namaze i to po hanbelijskom mezhebu, potvrdio je za Fenu muftija bihaćki Hasan ef.Makić rekavši kako ''nemaju svojih imama a džemat predvodi netko od njih''.

''Već smo obavili razgovor s vlasnicima kuće u Stijeni kod Cazina u kojoj se oni okupljaju. Razgovor je obavljen u uredu Medžlisa IZ Cazin u prisustvu glavnog imama gdje smo ih upoznali sa zahtjevom najviših organa IZ u BiH da ugase svoj džemat i uključe se u legalne džemate. Zatražili smo da se izjasne hoće li sami zatvoriti spomenuti objekt ili će to država učiniti. Oni su rekli da će se izjasniti do kraja siječnja nakon što se posavjetuju s ostalima'', rekao je Makić.

Kljanjanje po vehabijski

Drugi objekt se nalazi na granici džemata Šturlić i Šturlićka platnica i u njemu se obavljaju dnevni namazi, a ovih su dana, kako je potvrdio muftija Makić, vođeni razgovori između vlasnika ovog objekta i predstavnika spomenutih džemata o njegovom uvakufljenju i daljem funkcioniranju u sklopu IZ-a.

Muftija kaže kako ni jedan od ta dva džemata nije htio prihvatiti prijedloge jer je ''očito da bi oni i dalje klanjali na vehabijski način i da bi njihovo poklanjanje objekta nekom od džemata bilo samo formalno, pa se i ovaj objekt mora zatvoriti''.

Treći objekt, kaže muftija, nalazi se u Bihaću i u tijeku su pripreme za razgovor s vlasnicima objekta.

Podsjećamo, na sastanku proširenog Vijeća muftija s članovima Rijaseta Islamske zajednice u BiH koji je održan 14. prosinca 2015. godine donesen je zaključak da se nelegalni džemati moraju ugasiti do kraja veljače 2016. godine.

Privatne džamije

Fena navodi kako se kao "problem" pojavljuje i trend pravljenja tzv. privatnih džamija, a kako je izjavio Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Islamske zajednice, "ne može netko napraviti legalno, mimo propisa ove države i propisa Islamske zajednice, svoju privatnu džamiju".

Na pitanje da li u Bihaćkom muftijstvu ima takvih objekata muftija Makić kaže da području bihaćkog muftijstva nema tekija u kojima se obavljaju vjerski obredi a također nema ni privatnih džamija.

''Ovdje je tradicija da džamiju može praviti samo džemat i to u skladu s propisima IZ-e i nitko i ne pomišlja da bi pravio privatnu džamiju. Moj stav je tu decidan, ja nikada  nisam bilo kome dao suglasnost za gradnju nove džamije bez izjašnjavanja skupštine nadležnog džemata i medžlisa na čijem se području nalazi'', kategoričan je muftija Makić.

Očuvati jedinstvo

Muftija Makić podsjeća kako je od odlaska Osmanlija iz BiH 1878. godine i imenovanja prvoga reisu-l-uleme Mustafe Hilimi ef. Omerovića 1882. godine, Islamska zajednica samostalno organizira vjerski život muslimana i brine se o njihovom  vjerskom, kulturnom pa i nacionalnom identitetu.

Naglašava da su u proteklih više od 130 godina bosanski muslimani živjeli u više državnih zajednica i društvenih sistema i preživjeli su veoma teška iskušenja, ali je kroz svo to razdoblje Islamska zajednica uspjela očuvati jedinstvo muslimana i svih džemata, utemeljeno na hanefijskom mezhebu i maturidijskom akaidu.

''To jedinstvo se mora očuvati i sada i zato se ne može tolerirati djelovanje paradžemata jer to vodi u razdor, nered i kaos koji može rezultirati strašnim posljedicama. Zbog toga se moraju zatvoriti objekti u kojima se nelegalno organiziraju vjerski obredi, koje ne predvode legalni i legitimni vjerski autoriteti dekretirani od islamske zajednice'', naglašava muftija Makić.