Geopolitika

Turčalo: Mnogi u BiH imaju sindrom neuobičajene važnosti i misle da smo najvažnija zemlja planete

Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo izjavio je da mnogi u BiH imaju sindrom neuobičajene važnosti, kada je u pitanju bh. geopolitička pozicija.
Vijesti / Flash | 14. 05. 2024. u 13:26 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo izjavio je danas u Sarajevu da mnogi u BiH imaju sindrom neuobičajene važnosti, kada je u pitanju bh. geopolitička pozicija, te kako misle da je ovo najvažnija zemlja planete oko koje se sve vrti, iako apsulutno nismo u takvoj poziciji.

Na otvaranju konferencije "IGES 2024: Geoekonomija zapadnog Balkana i regionalna suradnja" Turčalo je rekao da mi čak i ne pokušavamo da promijenimo svoju geopolitičku poziciju - što bi jedino bilo moguće ubrzavanjem integracijskih procesa, ali političke elite nisu spremne da usvajanjem proračuna ispune minimum uvjeta da postanemo dio Plana rasta za zapadni Balkan.

Naglasio je da retorika koju koriste političari uopće nije vezana za europske integracije jer bi to trebalo uključivati teme poput ekonomije, borbe protiv korupcije i nezaposlenosti, što očigledno nije slučaj.

Profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Azra Hadžiahmetović navela je da su regionalna suradnja, fokus na ekonomske integracije i jačanje ekonomskih kapaciteta svih zemalja regije od izuzetne važnosti za sve u okruženju.

Video: Turčalo: Mnogi u BiH imaju sindrom neuobičajene važnosti i misle da smo najvažnija zemlja planete

''Za BiH je to posebno važno jer bi predstavljalo stimulans za poboljšenje ekonomskih performansi koje su po pitanju rasta, nezaposlenosti i inflacije najlošije u regiji'', rekla je Hadžiahmetović.

Pojasnila je da je u ovom momentu budžet veoma važan zbog trasferiranja prve tranše iz odobrenih sredstava Plana rasta za zapadni Balkan koju bi trebala dobiti svaka zemlja regije, ali da BiH nažalost nema usvojen budžet.

Europska komisija usvojila je novi Plan rasta za zapadni Balkan krajem 2023. s ciljem donošenja nekih od koristi članstva regije prije pristupanja, jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebnog socioekonomskog približavanja. U tu svrhu je predložen novi Instrument za reforme i rast za zapadni Balkan vrijedan šest milijardi eura za period od 2024. do 2027.

Program današnje konferencije je podijeljen na dvije sesije od kojih je prva "Ekonomske pozicije globalnih i regionalnih aktera na zapadnom Balkanu", dok je naziv druge sesije "Može li plan rasta EU ubrzati euroatlantske integracije?".

Kopirati
Drag cursor here to close