Turska na dvije fronte

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Turska, koja se tek prije nekoliko dana angažirala u borbi protiv Islamske države u Siriji, u dvostrukoj antiterorističkoj prekograničnoj ofanzivi granatira i kurdske pobunjenike, a francuski Liberation navodi kako je riječ o borbi koja se vodi na dvije fronte i protiv dva neprijatelja, koje Ankara smatra jednako prijetećim.

Istovremeno, iz straha za sigurnost, Ankara provodi racije siljem zemlje i privodi stotine ljudi osumnjičenih za veze s Islamskom državom, pri čemu je u petak poginula jedna ljevičarska aktivistkinja što je proteklog vikenda izazvalo prosvjede u Istambulu praćene žestokim sukobima prosvjednika s policijom, prenosi Tanjug.

"Borba protiv terorističke prijetnje, bilo da ona dolazi iznutra ili spolja, nastavit će se s odlučnošću", oštro je poručio turski premijer Ahmet Davutoglu iz stranke AKP koja je na vlasti od 2002. godine, a koja je ostala bez apsolutne većine na izborima održanim 7. lipnja.

Turska, koja već tri dana intenzivno granatira položaje Islamske države, usvojila je novu strategiju reagirajući na prošlotjedni samoubilački bombaški napad na granici sa Sirijom za koji vlasti krive tu ekstremističku grupu, kao i na opasnost od prelijevanja sirijskog sukoba na njezinu teritoriju.

Pored zračnih operacija, Ankara se odlučila i na zračne napade na baze kurdskih pobunjenika iz Kurdistanske radničke partije (PKK), u planinama na severu Iraka, a protekle noći su turski tenkovi granatirali i selo pod kontrolom kurdske milicije YPG na severu Sirije, kako navode YPG i Sirijska opservatorija za ljudska prava.

Poslije višemjesečnog oklijevanja, Turska je, u strepnji od sve dublje izolacije od svojih tradicionalnih saveznika, Washingtona na prvom mjestu, konačno odlučila istinski se angažirati u koaliciji od 63 zemlje protiv Islamske države, otvarajući svoje baze američkim zrakoplovima i izvodeći zračne udare, ali je sve očitije da je za Ankaru rat protiv PKK barem jednako važan koliko i rat protiv Islamske države, ocjenjuje francuski dnevnik.

Otud, u najmanju ruku, čudna situacija: PKK i njen sirijski ogranak PYD, koji se bore protiv džihadista na sjeveru Sirije i Iraka uz zračnu podršku koalicije, na meti su jedne od članica te iste koalicije - Turske.

Pored toga, Washington je podržao turske napade na PKK ocjenjujući, posredstvom zamjenika savjetnika za nacionalnu sigurnost Bena Roudsa, da "Turska ima pravo da sprovodi akcije protiv terorističkih ciljeva" i podsjećajući da SAD, ali i EU, i dalje smatraju PKK "terorističkom organizacijom".

S druge strane, predsjednik autonomnog kurdske regije u Iraku Masud Barzani, saveznik Washingtona koji održava dobre političke i ekonomske odnose s Ankarom, osudio je turske napade na PKK i pozvao Davutoglua da odmah obustavi takve akcije ističući da su "godine pregovora vrednije od jednog sata ratovanja".

Na turske napade protiv PKK reagirala je i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je pozvala Davutoglua da ustraje na mirovnom procesu sa Kurdima usprkos eskalaciji nasilja.

Veleposlanik NATO će sutra, kako je najavljeno, održati sastanak na zahtjev Turske nakon samoubilačkih bombaških napada protekle sedmice i operacija turskih sigurnosnih snaga na pripadnike Islamske države i PKK.

Ponovno razbuktavanje sukoba s Kurdima u Turskoj bi ozbiljno iskompliciralo stanje u regiji, uz rizik da na duže staze destabilizira zemlju koja je i dalje važan geostrateški akter, kako na vojnom, tako i na ekonomskom i političkom planu, navodi se u analizi pariškog lista.

Rat između Ankare i kurdskih pobunjenika PKK imao je za posljedicu 45.000 mrtvih od 1984, a krvoproliće je zaustavljeno prekidom vatre koji je objavila PKK, a potom otpočinjanjem mirovnog procesa 2012.

Ponovni sukobi, kako na jugoistoku Turske gdje Kurdi čine većinu tako i u velikim gradovima na zapadu gdje žive mnogobrojni Kurdi, bili bi pogubni, u zemlji u kojoj Kurdi čine 15 do 20 milijuna od ukupno 70 milijuna stanovnika.

Mediji nagađaju, u međuvremenu, i o drugoj strani priče, te je tako turski list "Zaman" prošlog tjedna pisao da je eksplozija u Suruču iza koje, kako mnogi vjeruju, stoji Islamska država, potakla nagađanja o bliskim vezama turske vlade i džihadista.

Osim toga, neki mediji, pozivajući se na svjedočenje jedne medicinske sestre, pišu da kći predsjednika Tajipa Erdogana Sumeje vodi "tajnu" bolnicu na jugu za ranjene pripadnike Islamske države koji se bore protiv vlade sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.

U međuvremenu, premijer Davutoglu je odbacio optužbe da je vlada u prošlosti prešutno podržavala ekstremiste IS i nehotice doprinijela bombaškom napadu u Suruču.

Kurdi već dugo, također, tvrde da Erdogan i AKP tajno podržavaju Islamsku državu kako bi podrijevali kurdsku samoupravu u oblastima pod njihovom kontrolom na sjeveroistoku Sirije.

Po svemu sudeći, razbuktavanje nasilja s terorističkim akcijama i odmazdama je počelo i bit će ga teško zaustaviti, a kompleksan konflikt između kurdskih milicija, Islamske države i Turske ušao je u novu fazu, koja bi mogla da potraje, zaključuju mediji.