Tužiteljstvo BiH nema bazu zaštićenih svjedoka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tužiteljstvo BiH nema bazu zaštićenih svjedoka što svjedoke može dovesti u opasnost, piše Birn.

U Tužiteljstvu BiH navode da bi za izradu baze zaštićenih svjedoka trebala biti usklađena zakonska regulativa, a u Ministarstvu pravde BiH ističu da uspostavljanje baze nije propisano zakonom, ali ni osporeno.

Često na suđenjima za ratne zločine u Sudu BiH svjedok bude najavljen imenom i prezimenom. Kada uđe u sudnicu, postupajući tužitelj tek tada sazna da je taj svjedok dobio zaštitne mjere ili u Haškom tribunalu ili u istom sudu, samo u drugom predmetu, navodi Birn.

Odvjetnica Vasvija Vidović smatra da je neophodno da Tužiteljstvo BiH uspostavi bazu podataka zaštićenih svjedoka, te da bi odluku o njenom uspostavljanju trebao donijeti glavni tužitelj.

"Zaštićeni svjedok iz Haškog tribunala je povjerljiv svjedok i za sva druga pravosuđa. Iako sud dodjeljuje mjere, Tužiteljstvo svjedoka mora štititi i u fazi istrage", navela je Vidović..

Ukoliko niže tužiteljstvo traži podatke o nekom svjedoku, Vidović kaže da Tužiteljstvo BiH mora priopćiti da je riječ o zaštićenom svjedoku.

Sud BiH posjeduje bazu zaštićenih svjedoka, ali budući da sadrži povjerljive podatke, pristup joj je ograničen. "Smatramo da je potrebno voditi potpunu evidenciju zbog osjetljive materije", objasnili su u Sudu BiH.

U bazi, čija je izrada koštala 24.000 KM, nalaze se osobni podaci o svjedoku, podaci o zdravstvenom stanju i službene zabilješke.

Haški tribunal ima bazu zaštićenih svjedoka, a ti podaci su strogo kontrolirani.