U 1.350 logora u BiH bilo je i 20.000 djece

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Prema evidenciji Saveza logoraša u BiH, tijekom agresije je u logorima boravilo oko 20.000 maloljetne djece, a više od 1.000 ih je ubijeno'', kazao je danas u Sarajevu predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković tijekom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava pod sloganom "Ušutkani glasovi. Djeca nas uče i ljudskim pravima" u organizaciji Saveza logoraša BiH koje je održano danas u Sarajevu.

Mešković je istakao da djeca-logoraši na svu sreću nisu zapamtila strahote koje su se događale u logorima. Naglasio je da prije svega žele prenijeti poruku djeci da moraju poštovati i voljeti druge te da sva njihova znanja moraju biti u funkciji suživota, tolerancije i pomirenja.

Zbog toga je pozvao vlasti da donesu zakon o žrtvama torture BiH koji bi zaštitio ove već odrasle ljude.

Jedan od te djece koja su preživjela strahote logora u ratu je i osoba s posebnim potrebama Stipo Varivoda. Imao je 14 godina kada su ga zatvorili u logor u Kalinoviku.

''Ovo se ne smije desili niti jednom djetetu'', kroz suze je kazao Stipo.

Neuropsihijatrica Fehma Kovač koja sa Stipom radi već dvije godine kazala je da je njegov slučaj vrlo ilustrativan, jer su prekršena prava djeteta i prava osoba s posebnim potrebama, odnosno najranjivije grupacije.

''Po svim međunarodnim zakonima on je trebao biti zaštićen. Njegovo traumatsko iskustvo u logoru omeo je sve mogućnosti rehabilitacije koje je kasnije u životu mogao postići'', pojasnila je Kovač te dodala da su u logorima i mnoge trudnice rodile djecu koja imaju vidljive posljedice, koje se kasnije u životu mogu izraziti u mnogo težem obliku.

''A najnovija istraživanja u SAD-u jasno su dokazala da se trauma genetički prenosi čak i na treću generaciju'', poručila je.

Istodobno, direktorica organizacije Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje Dženana Karup - Druško kazala je da već dvije godine rade isključivo na dokumentiranju logora i zatočeničkih mjesta u BiH te da su do sada dokumentirali 250, a da će do kraja godine broj takvih mjesta iznositi 350.

To je izjavila povodom prezentacije projekta Mapiranje logora/mjesta zatočenja u BiH 1992 - 1995, koja je, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, održana danas u Sarajevu.

Istaknula je da je, po procjenama Udruženja logoraša, u BiH postojalo oko 1.350 zatočeničkih mjesta te da je najveći broj logora i mjesta zatočenja bio za Bošnjake.

Naglasila je da pokušavaju da dokumentiraju mjesta zatočenja za koja se manje zna, jer gotovo da ne postoji grad ili općina u BiH u kojima tijekom ratnih sukoba nije bilo mjesta zatočenja za civile ili vojne zatvorenike.

Osim prezentacije dokumentiranja logora u BiH, predstavnici Koalicije za REKOM prezentirali su rezultate istraživanja žrtava i okolnosti smrti u kojima je najmanje 130.000 ljudi ubijeno ili nestalo u ratovima na teritoriji bivše SFRJ.