U 50-ak zemalja svijeta živi oko dva milijuna ljudi iz BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Jačanje suradnje s iseljeništvom jedan je od ključnih principa dokumenta na državnom nivou Bosne i Hercegovine, Politike o suradnji s iseljeništvom, a trebalo bi da bude i najvažniji ishod dvodnevne konferencije koja je otvorena danas u Sarajevu o temi "Značaj dijaspore za Bosnu i Hercegovinu".

To je kazala ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac uz napomenu da je resorno državno ministarstvo organizator ovog skupa u okviru projekta koji realizira s Vladom Švicarske "Dijaspora za razvoj". Partneri u projektu su UNDP i IOM, Međunarodna organizacija za migracije.

Cilj Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, u čijoj je nadležnosti kreiranje politike prema iseljeništvu, jeste da na konferenciji koja je okupila više od 30 predstavnika iz 15 zemalja i predstavnike relevantnih institucija svih nivoa vlasti u BiH te predstavnike nevladinog sektora i međunarodnih organizacija, istakne važnost iseljeništva i pruži mogućnost otvaranja tema kojima će ukazati na ulogu iseljeništva u društveno-političkom životu u BiH kroz njihovo uključivanje u kreiranje javnih politika, poduzetništvo, prijenos znanja te suradnju s jedinicama lokalne samouprave.

Ministrica Borovac ističe da je po stupanju na aktualnu dužnost zatekla krhke institucionalne veze Bosne i Hercegovine s iseljeništvom usprkos tome što u 50-ak zemalja svijeta živi oko dva milijuna ljudi bh. porijekla računajući i potomke.

Država je bila bez politike o suradnji s njenim iseljeništvom, rekla je Borovac, ali je u travnju prošle godine Vijeće ministara BiH usvojilo odgovarajući dokument pa je pokrenut niz aktivnosti kako bi se Bosna i Hercegovina učinila što dostupnijom iseljeništvu i obrnuto. Između ostalog su potpisani memorandumi s načelnicima i gradonačelnicima 29 općina i gradova u BiH u cilju jačanja njihove suradnje s dijasporom te je formirano odgovarajuće tijelo izvan BiH čiji su članovi sudionici današnje konferencije, kazala je Borovac.

U veljači ove godine kreiran je web portal koji već pokazuje veliku posjećenost, a u državnom proračunu je osigurano 100.000 KM za uspostavu portala za dodatno obrazovanje.

Suradnja s iseljeništvom, što se tiče Ministarstva na čijem je čelu ona, neće ostati "mrtvo slovo na papiru" jer se iseljeništvu daje značaj koji zaslužuje, a cilj je zajedničko jačanje veza između BiH i dijaspore, značajnih obostrano.

Borovac je uvjerena, rekla je, da će ta suradnja postati u budućnosti pozitivan primjer o zemlji koja je ostvarila značajan napredak zahvaljujući iseljeništvu i povezanosti domovine i njene dijaspore.

Predsjednica Unije bosanskohercegovačkih udruženja u Italiji Mirjana Paunović, također sudionica konferencije, izjavila je da u toj zemlji trenutno boravi oko 60.000 ljudi bh. porijekla, najviše zbog migracija tijekom posljednjeg rata u BiH, kao i da broj konstantno raste. Krovno udruženje bh. građana u Italiji, osnovano nedavno, u međuvremenu je dobilo veći institucionalni značaj i ovlaštenja te podršku državnih organa matične zemlje i njenih članova diplomatskog kora u Italiji. Stoga Udruženje radi na realizaciji projekata od kulturnog do obrazovnog aspekta, ali je neminovno da suradnja s matičnom državom bude još na većem nivou.

Paunović je istaknula zadovoljstvo što se poduzimaju mjere na jačanju te suradnje i dodala da je veoma bitno pratiti tokove migracija i njihove uzroke, odnosno uraditi tzv. mapiranje iseljeništva uz odgovarajuće podatke koliko i gdje ljudi bosanskohercegovačkog porijekla boravi nakon odlaska iz domovine.

''Vjerujem da će ova konferencija dodatno ojačati veze koje nas sve spajaj'', kazala je predsjednica krovnog udruženja bh. građana u Italiji.

Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih naroda (UN) i rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH Sezin Sinanoglu izjavila je da su ljudi u dijaspori svojevrsni ambasadori Bosne i Hercegovine, zbog čega je veoma bitno očuvati pozitivne kontakte kako bi se dalje širila slika o zemlji koja je u međuvremenu napredovala.

Oko 15 posto BDP-a dolazi upravo od dijaspore i to je značajan institucionalni potencijal jer mnogo uspješnih Bosanaca i Hercegovaca želi ulagati u privredu, ekonomiju, mala i srednja poduzeća u domovini te u stvaranje novih radnih mjesta.

Stoga je bitno graditi institucionalne veze s iseljeništvom, naglasila je Sinanoglu, između ostalog i zbog toga što su iseljenici u razvijenim zemljama stekli i praktična znanja iz naprednih tehnologija, koja trebaju i Bosni i Hercegovini.

Još jedna bitna funkcija je povezivanje ljudi u domovini s već stvorenom mrežom kontakata koju su stvorili uspješni Bosanci i Hercegovci u iseljeništvu, gradeći poslovne i druge veze, zaključila je.

Direktorica za suradnju u Ambasadi Švicarske u BiH Barbara Datwyler Scheuer rekla je da konferencije poput današnje u Sarajevu povezuju ljude, kao i da u Švicarskoj, zemlji svjesnoj potencijala migranata, živi oko 60.000 građana bh. porijekla koji svakodnevno doprinose političkom, ekonomskom i kulturnom razvoju zemlje boravka. Mnogi bi učinili mnogo više za matičnu zemlju, a "mi ih želimo potaknuti za to", dodala je.

''Dijaspora želi svojim mrežama, znanjem i stručnošću pomoći Bosni i Hercegovini, ali moramo uspostaviti odnos povjerenja, ljudi se žele povezati s institucijama koje mogu provoditi mjere'', riječi su Barbare Datwyler Scheuer.
 
Predstavnik Međunarodne organizacije za migracije Peter Van der Auweraert, subregionalni koordinator za Balkan, također naglašava koliko je bitna izgradnja institucionalnog povjerenja između dijaspore i domovine, na čemu aktualno bh. ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice aktivno radi, ali ne smije ostati usamljeno u toj aktivnosti, kako je dodao.