U BiH nemoguće biti izabran na vodeću upravljačku poziciju bez političkog pokroviteljstva

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''U Republici Srpskoj je u ovom trenutku oko 8.000 osoba postavljeno manje-više po političkim kriterijima, iako bi morali biti izabrani putem javnog natječaja koji daje najveće šanse najboljim, a ne stranački podobnim kandidatima'', ukazao je danas program- menadžer Centara civilnih inicijativa (CCI) Adis Arapović.

Naglasio je da se moramo izboriti s problemom potpune politizacije javne uprave, koja je dostigla povijesni maksimum, jer je 90 posto imenovanja na upravljačke i rukovodeće pozicije politički dirigirano, zbog čega veliki broj ljudi ulaže žalbe na takvu prisutnu praksu.

U organizaciji CCI-a danas je u Banja Luci organiziran okrugli sto o temi “Depolitizacija javne uprave u Republici Srpskoj“ na kojem je bilo riječi o izazovima i preprekama za depolitizaciju javne uprave, preispitivanju trenutnih zakonskih rješenja i njihove primjene u praksi.

Arapović je upozorio i na praksu da je diskrecijsko pravo onoga tko donosi odluku o zapošljavanju, da može biti izabran i posljednji s liste kandidata, što je, kaže, usko grlo zakona o imenovanjima, o državnoj službi, o državnim službenicima...

Predstavljeno je i istraživanje CCI-a o zapošljavanju u javnoj upravi, te preporučeno da je neophodno da se umanji uloga politiziranih povjerenstava kod zapošljavanja.

''Vrlo teško je napredovati u javnoj službi ili gotovo je nemoguće biti izabran na vodeću upravljačku poziciju bez političkog pokroviteljstva. To znači da izvrsni kadrovi, bez obzira na sposobnost i reputaciju, neće biti izabrani ukoliko pripadaju "pogrešnoj“ političkoj opciji ili nisu ni u jednoj stranci'', upozorio je on.

Da bi se to pomijenilo, a najbolji dobili šansu, treba zakonski umanjiti diskrecijsko pravo onih koji donose odluke da ne mogu odlučiti da je trideseti kandidat bolji od prvoplasiranog.

U BiH ima približno 5.840 formalnih političkih funkcija na svim razinama političke vlasti, te približno 19.940 upravljačkih i rukovodećih funkcija unutar javne uprave i javnog sektora generalno.

''Javna je tajna da se velika većina ovih funkcija smatra stranačkim, izbornim plijenom, pri čemu se to više i ne pokušava prikriti'', kazao je Arapović, ističući da je posljedica to što su profesionalnost, integritet i efikasnost javne uprave i javnih usluga dovedeni do sloma.

Politička i stranačka imenovanja rukovodiltelja i službenika vrlo važnih državnih agencija i institucija, generiraju vrlo nisku efikasnost, nerad, izostanak vertikalne odgovornosti, politizaciju službe, zloupotrebe ovlaštenja i drugo.

U revizorskim izvještajima također se ukazuje na ove probleme.

Glavni revizor RS-a Duško Šnjegota je podsjetio da je Glavna služba za reviziju javnog sektora u RS-u radila i reviziju učinka zapošljavanja u javnoj upravi te se, između ostalog, došlo do podataka da proces javnog najtečaja nije dovoljno efikasan i efektivan.

''Nailazili smo na slučajeve da se ljudi privremeno angažiraju, a ostaju potom u toj instituciji bez provedene natječajne procedure, na način koji nije transparentan'', naveo je Šnjegota.

Revizori su i dali određene preporuke, a ključna je da se izgradi jedan novi model zapošljavanja koji bi bio zasnovan na unaprijed zasnovanim ciljevima i mjerljivim rezultatima da bi taj čitav proces upravljanja javnim sredstvima bio efiksan i efektivan.