TI BiH

U BiH pokrenuto 29 disciplinskih postupaka protiv sudaca i tužitelja

Neke od tih istraga, vode se za kaznena djela protiv službene ili druge odgovorne dužnosti, što se u širem smislu smatra kaznenim djelima korupcije.
Vijesti / Flash | 10. 12. 2018. u 12:41 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Samo u ovoj godini u Bosni i Hercegovini je pokrenuto 29 disciplinskih postupaka protiv sudaca i tužitelja, dok nijedan takav postupak nije pokrenut od 2009. do 2013. godine'', izjavio je zamjenik glavnog disciplinskog tužitelja Mirza H. Omerović na današanjem predstavljanju Monitoringa o procesuiranju korupcije za 2017.-2018. godinu, koji je pripremio Transparency International u BIH (TI BiH). 

Potvrdio je da je trenutno nekoliko sudaca i tužitelja privremeno udaljeno s dužnosti jer se protiv njih vode kaznene istrage i podignute optužnice. 

Neke od  tih istraga, kako kaže, vode se za kaznena djela protiv službene ili druge odgovorne dužnosti, što se u širem smislu smatra kaznenim djelima korupcije.   

Omerović je ukazao da je jedna od zamjerki pravosuđu u izvještajima Europske komisije bila ta da izrečene mjere u disciplinskim postupcima nemaju dovoljno odvraćajući karakter. 

''Međutim, mislim da su disciplinski organi prepoznali ovaj izazov budući da su u 2018. godini izrečene dvije mjere razrješenja o  dužnosti sudaca i tužitelja. Jedna ostavka je data tijekom postupka. Ured disciplinskog tužitelja podnio je četiri disciplinske tužbe u kojima smo zatražili izricanje mjere razrješenja o dužnosti'', naveo je Omerović. 

Izvršna direktorica TI BiH Ivana Korajlić istaknula je da je Monitoring o procesuiranju korupcije za 2017.-2018. godinu pokazao da su se nastavili negativni trendovi što se vidi po smanjenom broju prijava, istraga i podignutih optužnica. 

Tijekom prvih šest mjeseci ove godine došlo je do smanjenja broja podignutih optužnica za kaznena djela korupcije u odnosu na prošlu godinu, to jest do neznatnog povećanja u odnosu na 2016. godinu. 

Govoreći o donesenim presudama, kaže da ih je bilo 19 sa kaznenom pravnom sankcijom kazne zatvora ili 24 posto naspram svih osuđujućih presuda za korupcijska kaznena djela. Ovakav podatak je, smatra Korajlić, veoma loš rezultat jer su zaprijećene kazne za veliki broj korupcijskih kaznenih djela i do deset godina zatvora. 

Također, u prvih šest mjeseci donesene su samo četiri osuđujuće presude sa tri zatvorske kazne što, ocjenjuje, nije dobro u odnosu na broj predmeta pristiglih u Tužiteljstvo BiH. 

''Zabrinjavajuće je i da je od ukupnog broja riješenih prijava za korupcijska kaznena djela njih čak 59 posto (321) riješeno naredbom o neprovođenju istrage'', dodala je Korajlić navodeći da postoji velika diskrecija u tužiteljstvu u pogledu toga "koje će predmete uzeti u rad, a koje neće ni razmotriti“. 

Monitoring je prezentiran na konferenciji "Procesuiranje korupcije i integritet pravosuđa“ na kojoj je jedan od zaključaka bio da je neophodno izvršiti veću reformu pravosudnog sustava. U tom smislu Erida Skendaj iz Helsinškog komiteta Albanije dala je osvrt na reformsko iskustvo Albanije, koja je uspjela izvršiti re-evaluaciju nositelja pravosudnih funkcija. 

Direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Hasim Šabotić poručio je da su građani izgubili povjerenje u pravosudne institucije i da je sve manji broj prijava korupcije. Mišljenja je da nema ni adekvatnog mehanizma da se zaštite prijavitelji koruptivnih djela.

 

Kopirati
Drag cursor here to close