Nema pomaka
U BiH se diskriminira sve: Na tapetu novinari, Romi, migranti, LGBT populacija, žrtve ratnih zločina
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prošle godine u Bosni i Hercegovini je zabilježen slab napredak u procesuiranju ratnih zločina, ali i na polju ljudskih prava, među kojima naročito zabrinjavaju sve učestaliji napadi na LGBTI populaciju i novinarke i novinare, dok javni dužnosnici potiču ksenofobiju i ne uspijevaju da se izbore s diskriminacijom, navodi se, između ostalog, u izvještaju za 2021. godinu organizacije Human Rights Watch (HRW).
HRW podsjeća kako je, prema Revidiranoj državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, usvojenoj 2020., zahtijevano da se najteži ratni zločini procesuiraju do kraja 2023. godine.
Na čekanju
"Međutim, OSCE je 2021. godine dokumentirao pad u broju procesuiranih slučajeva općenito. U prvih šest mjeseci 2021. godine Državno tužiteljstvo je za ratne zločine optužio samo dvije osobe, od kojih je jedna već bila u zatvoru. Prema podacima OSCE-a, u kolovozu je pred sudovima u BiH bilo na čekanju 250 predmeta ratnih zločina koji uključuju 502 optužena. Nedostatak spremnosti u regiji da se izruče optuženi za ratne zločine znači da 80 optuženih izvan BiH ne može biti izvedeno pred suđenje", navodi HRW.
Također, prema podacima OSCE-a, u prvih šest mjeseci 2021. godine sudovi u BiH donijeli su prvostupanjske presude u 12 predmeta protiv 22 optužena, od kojih je 14 proglašeno krivim. U istom periodu, pet predmeta protiv deset optuženih okončano je donošenjem pravomoćnih osuđujućih presuda, piše u izvještaju.
Trenutno je u postupku 57 predmeta protiv 125 optuženih u vezi s optužbama za seksualno nasilje u ratu, a za ova djela su tijekom prvih šest mjeseci 2021. godine donesene prvostupanjske presude u četiri predmeta protiv osmero optuženih, od kojih je troje osuđeno, te je donesena i jedna drugostupanjska presuda kojom je jedan optuženi proglašen krivim pred Sudom BiH", stoji u izvještaju.
Neuspjeh
"Bosna i Hercegovina ponovo nije uspjela novčano obeštetiti žene silovane tijekom rata, što je bila preporuka Komiteta UN-a protiv torture (CAT) iz 2019. godine", navodi se.
HRW napominje i kako je "Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove potvrdilo presudu za genocid Ratku Mladiću te da je u isto vrijeme Ured visokog predstavnika (OHR) upozorio na pojavu sve učestalijeg veličanja osuđenih ratnih zločinaca u Bosni i Hercegovini".
U prvom dijelu izvještaja navodi se kako je Vijeće Europe u ožujku 2021. godine kritiziralo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zbog "jedanaestogodišnjeg neuspjeha političkih lidera da implementiraju presudu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, da izmijene Ustav i Izborni zakon, kako bi se okončala politička diskriminacija Židova, Roma i drugih".
"U travnju je Romski informativni centar 'Kali Sara' izvijestio da su Romi posebno pogođeni tijekom pandemije COVID-19 jer oko 35 do 40 posto nije imalo osiguranje potrebno za pristup zdravstvenoj zaštiti. U školskoj 2020/21. godini Romi, ljudi koji žive u siromaštvu i djeca sa smetnjama u razvoju naišli su na veće prepreke u pristupu online obrazovanju zbog nedostatka uređaja, pouzdanog interneta i posebne pomoći", navodi se u izvještaju HRW-a.
Diskriminacija na djelu
HRW u izvještaju za prošlu godinu podsjeća i na odluku Ustavnog suda BiH kojom praksa "'dvije škole pod jednim krovom' diskriminira djecu jer ih fizički segregira na osnovu etničke pripadnosti".
Istovremeno se navodi i da je OSCE u periodu siječanj- kolovoz prošle godine zabilježio 98 zločina iz mržnje uglavnom na osnovu etničke ili vjerske pripadnosti te da je u trenutku pisanja izvještaja pred sudovima bilo sedam procesa protiv počinitelja.
Prema Službi za poslove sa strancima, piše HRW, BiH je u periodu od siječnja do kolovoza registrirala 10.075 neregularnih dolazaka migranata, od kojih je 9.057 izrazilo namjeru da podnese zahtjev za azil.
HRW navodi kako je pet prihvatnih centara kojima upravlja država uglavnom pretrpano, a oko 1.500 migranata moralo je biti smješteno negdje drugdje.
"Rutinska nasilna vraćanja u Bosnu od strane hrvatske policije pogoršavaju lošu situaciju za migrante, koji često zavise od civilnog društva za medicinsku njegu i osnovne potrebe", stoji u izvještaju.
Neprijateljstvo prema migrantima je pojačano tijekom lokalnih izbora, što pojedini kandidati za funkciju gradonačelnika u pograničnim gradovima koriste na platformi protiv migranata i izbjeglica, a ljudi koji rade na pitanjima migracija suočeni su s napadima i prijetnjama.
Istanbulska konvencija u ladici
Nakon kašnjenja i kritika Izaslanstva EU u BiH, entitet Federacija BiH je usvojio je Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
Ombudsmanska Jasminka Džumhur izjavila je u ožujku 2021. da krivično zakonodavstvo u BiH nije usklađeno s obavezama u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja u Konvenciji o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznatoj kao Istanbulska konvencija, koju je Bosna i Hercegovina ratificirala 2013. godine.
"Europski parlament je u rujnu pozvao vlasti da usklade i provedu zakonodavstvo u skladu s Istanbulskom konvencijom. Tijelo nadležno za praćenje poštivanja Istanbulske konvencije posjetilo je BiH u listopadu kako bi ocijenilo njenu implementaciju", piše organizacija Human Rights Watch.
Istraživanje koje je u lipnju objavio Sarajevski otvoreni centar, LGBTI grupa i grupa za ženska prava, "pokazalo je da se lezbijke, gay, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe suočavaju s diskriminacijom u obrazovanju, zapošljavanju i stanovanju".
Prema izvještaju Ureda ombudsmana za ljudska prava iz svibnja 2021. godine, nije bilo mnogo konkretnog napretka u osiguravanju ravnopravnosti osoba u istospolnim partnerstvima.
"U periodu od siječnja do rujna 2021. godine Sarajevski otvoreni centar zabilježio je sedam incidenata mržnje prema LGBTI osobama, od kojih su dva bila tjelesna napada", piše u izvještaju.
Novinari na tapeti
HRW se u svom izvještaju poziva i na podatke koje im je dostavilo Udruženje "BH novinari" za period od siječnja do srpnja 2021.godine, a tijekom kojeg su novinarima upućene 42 prijetnje, a od toga je jedna bila tjelesni napad.
"Rujansko istraživanje 'BH novinara' u kojem je sudjelovalo 440 medijskih profesionalaca pokazalo je da je u posljednje tri godine preko 40 posto ispitanika navelo da su bili izloženi prijetnjama i zastrašivanju, u većini slučajeva od strane političara i javnih dužnosnika", piše u izvještaju.
Na kraju izvještaja organizacije Human Rights Watch za proteklu godinu, navedeni su podaci Udruženja "BH novinari", koji su zabilježili povećano rodno zasnovano nasilje nad ženama u medijima sa 70 incidenata tijekom pet godina, uključujući prijetnje smrću, verbalne i tjelesne prijetnje te diskriminaciju na poslu.
