U Mostaru najmanje napada na vjerske objekte

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mostar se s četiri zabilježena slučaja nalazi na začelju ljestvice zastupljenosti napada na vjerske objekte u ključnim gradskim sredinama, podaci su Međureligijskog vijeća koje već od 2010. pažljivo bilježi trendove napada.

Najveći broj napada zabilježen je u Banja Luci (24), a zatim slijede Sarajevo (13), Tuzla (8), Zenica (6)

Inače, od početka primjene projekta ukupno je zabilježeno 166 napada na vjerske objekte i službenike, a od toga 77 na Islamsku zajednicu, 52 na objekte Pravoslavne crkve, 32 na objekte Katoličke crkve, četiri na objekte Židovske zajednice te jedan napad na objekt Kršćanske adventističke crkve.

Od toga broja, u Međureligijskom vijeću imaju saznanja kako je njih 59 posto s motivom skrnavljenja, 31 posto je s motivom otuđenja, dok je preostalih deset posto kombinacija dva ili više motiva.

Do sada su tijela gonjenja identificirala napadače u 55 prijavljenih slučajeva, a do zaključenja posljednjeg izvješća rezultat su bile 23 presude.

Kako ističu u Međureligijskom vijeću, ono što zabrinjava jest činjenica da su se napadi na vjerske objekte diljem BiH gotovo udvostručili od kraja 2011. godine pa je tako Međureligijsko vijeće BiH u razdoblju od 1. studenoga 2013. pa do 31. listopada prošle godine zabilježilo ukupno 49 slučajeva napada, objavio je mostarski Dnevni list.

Iz podataka vidljivo je kako je najveći porast napada zabilježen na Katoličku crkvu pa su tako od studenoga 2011. do kraja listopada 2012. registrirana četiri napada na objekte i vjerske službenike te crkve, da bi godinu dana kasnije broj narastao na sedam, a u posljednjem promatranom razdoblju (do kraja listopada 2014.) službenici su prijavili 12 napada.
Istodobno, najbrojniji napadi u svim promatranim razdobljima su oni na objekte i vjernike Islamske zajednice pa je tako u prošloj godini zabilježen 21 napad, godinu dana ranije 17, a od kraja 2011. pa do kraja 2012. godine 11.
Kada je, pak, u pitanju Pravoslavna crkva koja je druga po ukupnom broju, najmanje napada zabilježeno je u razdoblju od studenoga 2012. do studenoga 2013., njih devet. Godinu ranije taj je broj iznosio 12, a prošle godine 14.

U Međureligijskom vijeću tvrde kako, unatoč čestim napadima, ipak ima razloga za optimizam. Naime, sve su češće prisutne javne osude i bez inicijative Međureligijskog vijeća, u kojima su predstavnici lokalne vlasti dobar primjer kako treba reagirati, pogotovo ako je riječ o manjinskog vjerskoj zajednici, a kao jedna od pozitivnih stvari je i činjenica da nadležna tijela policija i Tužiteljstvo češće kvalificiraju napade na vjerske objekte kao kaznena djela što je bila jedna od preporuka.

Ipak, u Međureligijskom vijeću podsjećaju kako je osnovni problem nedovoljno strogo kažnjavanje počinitelja napada te upozoravaju kako je od presudne važnosti da se počinitelji identificiraju i strogo kazne, uz opasku kako se malim novčanim kaznama i uvjetnim osudama neće postići preventivno djelovanje te kako se vjerski objekti smatraju simbolima određene crkve ili vjerske zajednice i svaki napad na njih može se doživjeti kao napad na cijelu zajednicu.