U Mostaru predstavljena analiza rezultata izbora i njihova medijska prezentacija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Analiza rezultata izbora i njihova medijska prezentacija" tema je okruglog stola koji je danas u organizaciji Fondacije Konrad Adenaur održan u Hotelu "Ero" u Mostaru.

U uvodnim izlaganjima govorili su Milan Šutalo, novinar i glavni urednik internet portala Hrvatski Medijski Servis i sociolog Ivan Vukoja ispred Instituta za društveno politička istraživanja iz Mostara.
 
Na okruglom stolu sudjelovali su studenti Sveučilišta u Mostaru, predstavnici nevladinih organizacija i političkih stranaka.

U uvodu okruglog stola sudionicima se obratio  Karsten Dummel, direktor Predstavništva Fondacije Konrad Adenauer u Bosni i Hercegovini.

On je, uz ostalo, govorio o očekivanjima koje Europska narodna stranka (EPP) na neki ima u vezi sa strankama koje su joj bliske, s obzirom da je u aprilu potpisana deklaracija, odnosno zajednička izjava stranaka bliskih EPP-u.

''Fondacija Konrad Adenauer je zajedno s pet stranaka koje su potpisale deklaraciju: SDA, HDZ BiH, HDZ 1990, DSS i PDP potrošila više od pola godine radeći na izradi deklaracije koju su ove stranke potpisale, na zajedničkoj deklaraciji o europskim vrijednostima koja govori o međusobnom poštovanju stranaka, kulturnih razlika, ekonomskoj pomoći i sličnim poljima moguće saradnje između stranaka'', rekao je Dummel.

Dodao je kako oni ne žele da to bude samo mrtvo slovo na papiru već da se te europske vrijednosti, na koje su se stranke obavezale da će ih poštovati, primijene u obrazovanju vlasti u BiH.

''Mi, kao Fondacija, nadamo se da će stranke potpisnice pronaći put jedna prema drugoj, da će se obratiti jedna drugoj i da će pokušati u obrazovanju vlasti da ispoštuju vrijednosti koje su potpisale u deklaraciji'', rekao je Dummel.

Milan Šutalo govorio je o medijskoj interpretaciji izbornih rezultala. „

''Dan nakon objavljivanja izbornih rezultata dogodilo se nekoliko manipulativnih medijskih interpretacija rezultata izbora i izlaznosti na izbore. Četiri su primjera.

Jedan je prezentiran kao mišljenje građana kroz ankete, među pet ili deset građana koji su izražavali nezadovoljstvo izbornim rezultatom iz čega se može izvući zaključak da je riječ o masovnoj krađi ili da građani BiH nisu glasali na izborima, nego da su glasali neki vanzemaljci.

Druga poluistinita ili neistinita premisa je ta da smo se ovakvim izborima, odnosno rezultatima vratili u devedesete. To bi bilo kao da komentatori u Njemačkoj nakon pobjede CDU-a kažu da su se vratili u 1945. godinu.

Treća manipulativna interpretacija izbornih rezultata može se vidjeti kroz tvrdnju da su građani ostali kući, da nisu glasovali na izborima te da imamo stanje kakvo imamo. Samo 1990. na prvim višestranačkim izborima imali smo rekordnu izlaznost od 76 posto.

U svim ostalim izbornim ciklusima izlaznost u BiH je bila otprilike na razini europskog prosjeka, otprilike na razini između 54 i 56 posto. Takva izlaznost je i u zemljama Europske unije, a u nekim zemljama je izlaznost oko 30 posto. P

osljednji primjer je jednostavna činjenica je da je polovica građana apolitična i da ih izbori uopće ne zanimaju. Za njih možemo reći da su neodgovorni i da nam prepuštaju da glasujemo za njih, ali to je njihov izbor i to također treba poštovati'', rekao je Šutalo.

Sociolog Ivan Vukoja je kazao kazao više o političkom i ustavnopravnom kontekstu unutar kojih su se odvijali ovi izbori te je naglasio protuustavnost i neustavnost izbornog zakona i njegovu nelegitimnost i nelegalnost kao i o samim rezultatima izbora.

''Kad o tomu govorimo moramo imati na umu da je BiH heterogeno društvo i složena država i višenacionalna i da nije moguće govoriti o izbornom pobjedniku ili gubitniku nego uvijek moramo govoriti u pluralu jer je tih pobjednika i gubitnika uvijek više bez obzira što ne postoje formalno tri izborne jedinice, preambula Ustava i Ustav BiH prepoznaje tri političke zajednice, tri konstitutivna naroda i u skladu s time i ostali institucionalni aranžmani su trebali biti napravljeni da te političke zajednice mogu normalno i slobodno birati svoje političke predstavnike, tako da je sasvim opravdano govoriti o tri političke zajednice i tri izborne jedinice i o rezultatima unutar tih izbornih jedinica'', istaknuo je Vukoja.