U rujnu odluka o novom suđenju Sanaderu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hoće li novo suđenje Ivi Sanaderu u slučajevima Hypo i INA-MOL voditi novo ili isto sudsko vijeće čiju je odluku srušio Ustavni sud neće biti poznato barem do rujna, kada bi zagrebački Županijski sud mogao odlučiti i hoće li se u ponovljenom postupku Sanaderu suditi zajedno s direktorom MOL-a Zsoltom Hernadijem.

Šefu MOL-a još je u veljači trebalo početi suđenje za podmićivanje bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a, no ono je odgođeno jer s Vrhovnog suda nije vraćen spis koji je tamo završio nakon što se Hernadijeva obrana žalila što cijela dokumentacija u tom opsežnom slučaju nije prevedna na mađarski, uz argument da bez obzira što mu se sudi u odsutnosti ima pravo dobiti spis na jeziku koji razumije.

S obzirom da Hernadijevo suđenje još nije formalno započelo, a Sanadera očekuje novo zbog optužbi da je primio mito kako bi Mađarima prepustio upravljačka prava u INA-i očekuje se da će se njihovi slučajevi spojiti, doznaje se na Županijskom sudu. Spoji li se Sanaderovo novo suđenje s Hernadijevim ono će u sudskoj evidenciji najvjerojatnije biti vođeno pod 'Hernadijevim brojem', no to ne znači da će i cijeli slučaj automatski biti dodijeljen sucu koji vodi suđenje šefu MOL-a.

Na konačnu odluku u sastavu vijeća utjecat će mišljenje predsjednika i sudaca Uskočkog odjela, no izvori tvrde da nevažan neće biti ni stav predsjednika Županijskog suda Ivana Turudića koji je u medijskim istupima već ustvrdio kako "nema razloga da ponovno ne sudi Sanaderu".

Ustavni sud preporučio suđenje pred novim sudskim vijećem

Suprotno takvom mišljenju Ustavni je sud u opširnom obrazloženju rušenja Sanaderove presude zbog ratnog profiterstva u 'slučaju Hypo' te primanja mita od mađarskog MOL-a, preporučio i da bi se ponovljeni postupak trebao provesti pred novim sudskim vijećem.

"Sve prethodno navedene činjenice, osobito zahtjevi koji iz ove odluke i stajališta Europskog suda za ljudska prava proizlaze za kazneni raspravni sud u dokaznom postupku, govore u prilog tome da bi prvostupanjski sud trebao razmotriti potrebu da se kazneni postupak u slučajevima Hypo i INA-MOL ponovi pred izmijenjenim sastavom sudskog vijeća".

Kako je riječ tek o preporuci nitko od izvora bliskih Županijskom sudu ne želi nagađati kako će se odgovorni postaviti prema toj preporuci što zasigurno ide u prilog Sanaderovoj obrani koja je već najavila da će tražiti da se postupak vodi pred novim sudskim vijećem.

Inače, ustaljena je sudska praksa da ponovljena suđenja vode ista sudska vijeća koja su donijela prvu presudu, osim ako se odlukom viših sudova izrijekom ne navede da ponovljeni postupak treba voditi izmijenjeno sudsko vijeće.

Odluka Ustavnog suda otvara brojna pravna pitanja

Da se pojedina odluka Ustavnog suda može razmatrati, ali i tumačiti s više strana pokazuju i reakcije pravnih stručnjaka koji na različite načine komentiraju posljedice ukidanja presuda Sanaderu.

Osječki profesor ustavnog prava Mato Palić izjavio je za HTV da je tumačenje Ustavnog suda kako niži sudovi nisu utvrdili je li Sanaderu nastupila zastara kada je optužen zbog ratnog profiterstva u suprotnosti s Ustavnim promjenama kojima je propisano nezastarjevanje takvih nedjela.

"Svi oni koji su 90-tih počinili neko kazneno djelo koje bi se podvelo pod Zakon o ne zastarijevanju djela ratnog profiterstva, a temeljm ove ustavne norme, mogu mirno spavati jer više nema pravnih mogućnosti da bi se protiv njih mogao pokrenuti postupak, a svaki koji je već pokrenut će se morati obustavit", kazao je Palić.

Nasuprot njemu zagrebački profesor Davor Derenčinović slaže se s odlukom Ustavnog suda kojom se, kako je rekao, odgovornost stavlja na prvostupanjski i drugostupanjski sud koji nije posvetio pozornost prigovoru na zastaru. "Ustavni sud je sada jasno rekao, ako je zastara za neko kazneno djelo u trenutku stupanja na snagu promjene ustava (16. lipnja 2010.) tada Ustav ne može retroaktivno oživjeti zastaru", kazao je Derenčinović.

Njegov kolega, bivši predsjednik Republike, Ivo Josipović za HTV je rekao da sama odluka ne sprječava kazneni progon niti primjenu Ustavne i zakonske odredbe o nezastarijevanju, ali da sužava broj predmeta koji će zbog toga doći pod udar zakona.