U tri godine iz BiH otišlo 30.000 katolika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema podacima Biskupske konferencije BiH na kraju 2016. godine Banjalučka biskupija brojala je 31.501 katolika, Mostarsko – duvanjska 176.619, Trebinjsko – mrkanska 19.410 a Vrhbosanska nadbiskupija 162.711., objavio je Žurnal.

Katolici u BiH još od 2002. godine u kontinuitetu imaju negativan priraštaj, ali on je u stalnom opadanju već od 1996. godine kada je bio pozitivan za 1467. Prema istim izvorima, koji su prikupljeni od svih župnih ureda na području pojedinih biskupija, procjenjuje se da je na kraju 2015. godine u BiH bilo 405.735 katolika, što bi bilo za 14.559 manje nego prethodne 2014. godine.

Žurnal piše kako se usporedbom podataka od 2014. godine s onima iz kraja 2016. godine, dolazi do rezultata da je u Bosni i Hercegovini oko 30 tisuća katolika manje nego na početku 2014. godine.

''Ovaj podatak u najmanju ruku je alarmantan, a zapravo je katastrofalan. I što je još gore, čini se da ta brojka vrtoglavo raste. To će potvrditi sljedeći blagoslov kuća, koji katolici prakticiraju koncem godine. Naravno, ne iseljavaju se samo katolici, nego i ostali'', za Žurnal kaže fra Ivan Nuić, profesor u Franjevačkoj Gimnaziji u Visokom.

''Nažalost, odlaze mnogi bez obzira što su po vjeri i naciji te jesu li negdje manjina ili većina pa se to pitanje tiče svih i na svim razinama. Redovito se kao prvi razlog navodi pitanje zaposlenja odnosno zarade, a gospodarsko pitanje povezano je s puno drugih pitanja u ovoj zemlji'', navode iz Biskupske konferencije BiH.

Međutim, postoje i oni koje podatak da je u posljednje tri godine oko 30 tisuća katolika manje u BiH ne zabrinjava.

''Taj broj se smanjuje radi toga što stariji umiru, i neki od tih starijih koji su rođeni negdje u Hercegovini odsele. Nisam zadovoljan u potpunosti što neki govore, ali možda neki samo govore što su od nekoga čuli. Nisam zadovoljan što se govori da toliko ljudi nestaje, nestaju oni koji su umrli'', kaže za Žurnal don Ante Jelić.

Pretpostavimo li da su većina katolika – Hrvati, kao osnovni razlozi demografskoga stagniranja Hrvata u BiH navode se: ratni progon i iseljavanje, neuspio povratak prognanika i raseljenih, neriješeno pitanje unutarnjeg uređenja BiH (političko i nacionalno pitanje), visok postotak nezaposlenosti, vrlo negativan prirodni priraštaj Hrvata koji su ostali u BiH i novo iseljavanje, piše Žurnal.

''Oni koji u ovoj zemlji imaju veću vlast, samim tim imaju i veću odgovornost. Kada je riječ o vlasti i politici, ne bih izdvajao nikoga posebno jer su mnoge stvari međusobno isprepletene. Osim toga, tu su i međunarodni predstavnici koji su igrali vrlo važnu ulogu u zaustavljanju rata, ali i u ovakvom unutarnjem uređenju BiH koje ne pogoduje razvoju i zajedničkoj suradnji. Oni i danas imaju veliki utjecaj. Nažalost, uvijek će se naći oni koji će iskoristiti takvo unutarnje uređenje za osvajanje vlasti ili učvršćenje svojih pozicija'', stav je Biskupske konferencije BiH.

''Ljudi nemaju posao, ili imaju mizernu plaću, nemaju dječji doplatak, zdravstvenu zaštitu, stipendiju... Ako ostanu bez posla, boje se hoće li imati mirovinu, novac za liječenje. Mnogima je dosta preživljavanja, oni samo hoće živjeti – od svoga rada, ponosno, bez straha i poniženja, a naš nakaradni društveni sustav to im ne može osigurati. Osim toga, kad u džepu imate hrvatsku putovnicu, priznajte, napasti odlaska za boljim životom, u neku normalnu zemlju, nije se lako oduprijeti'', kaže fra Ivan Nuić.

Don Ante Jelić kaže kako ne bi mogao govoriti o odgovornosti HDZ-a BiH.

''Morate s tim političarima razgovarati i da vidimo u čemu su oni odgovorni, zašto su odgovorni. Ja mislim da HDZ BiH ne snosi odgovornost za manjak Hrvata - katolika u BiH. Ne može se to reći ima i drugih stranaka, jesu li i one odgovorne- nisu jer ja znam da nisu. Ne može HDZ zaposliti koliko god hoćete ljudi. Ljudi jednostavno će ići tamo gdje im je bolje živjeti, gdje im je lakše, gdje će naći neki bolji posao'', kaže don Jelić.

''Naravno da postoji odgovornost HDZ-a, ali to nije karakteristično samo za HDZ, nego za sve. U našim parlamentima svako malo čujemo kako se neka stranka ili stranački klub bori za vitalni nacionalni interes i to se smatra vrhunskim dometom. To je obična glupost!'', tvrdi fra Nuić.

Iza nacionalnog interesa, zapravo se krije nacionalizam, koji je izvana neobično zavodljiv i lijep, a iznutra čudovišno nehuman, kaže Nuić i dodaje: ''Tako je sa svakom ideologijom kojoj na prvom mjestu nije čovjek nego nešto drugo: nacija, stranka, novac, moć. Prije ili poslije takve ideologije počnu jesti ljudsku djecu''.

Iako je ekonomska situacija u zemlji osnovni razlog odlaska mladih ljudi, ali i čitavih obitelji, mnogi odlaze s prezirom ostavljajući svoja etnička, ''torovska'' prava i odlaze u druge zemlje gdje im takva prava nitko ne daje. Ono što tamo dobiju su ljudska prava: pravo na rad, obrazovanje, socijalnu zaštitu, mirovinu, pravo na dostojan život, na sigurnu i lijepu budućnost.