Zahtjev
Udruženja žrtava traže da 9. siječanj bude proglašen danom žalosti
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Udruženje žrtava i svjedoka genocida i "Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa" uputili su inicijativu svim razinama vlasti u BiH da, u skladu sa svojim nadležnostima, pokrenu inicijativu za proglašenje 9. siječnja danom žalosti, unutar svojih teritorijalnih i ustavnih nadležnosti.
Iako se Ustavni sud BiH suprotstavio proglašenju 9. siječnja kao praznika u Republici Srpskoj, udruženja ističu da vlasti u tom entitetu ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH i kontinuirano obilježavaju 9. siječnja.
Udruženja napominju da su presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS) utvrđena dva zločinačka poduhvata s ciljem stvaranja etnički čistih teritorija u BiH i uništenja međunarodno priznate države BiH.
Pročitajte još
Naglašavaju da je realizacija zločinačkog poduhvata započela 9. siječnja 1992. proglašenjem "države srpskog naroda" u BiH, što je bio uvod u planove razbijanja BiH, praćene zločinima nezabilježenim od Drugog svjetskog rata.
Također, navode da je presudama MKSJ-a potvrđen međunarodni sukob u BiH jer je cilj bio stvaranje drugih država na teritoriju BiH, suprotno međunarodno priznatoj državi BiH, te da su utvrđena teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na području cijele BiH kao posljedica tih poduhvata.
Podsjećaju da je prema presudama MKSJ-a prvi zločinački plan, koji je pokrenuo spiralu zločina na području bivše Jugoslavije, a fokusiran prema BiH i Hrvatskoj, pokrenut od Slobodana Miloševića i njegovih suradnika, uključujući Jovicu Stanišića i Frenkija Simatovića, presuđene pred MKSJ/MRMKS, kao i njegovih suradnika i pomagača u BiH, predvođenih Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem.
U presudama UN-a potvrđeni su svi međunarodni zločini, uključujući zločin genocida u Srebrenici i Istočnoj Bosni. Slobodan Milošević, optuženik MKSJ-a, dogovarao je zločinački poduhvat sa političkim rukovodstvom Srba u BiH. Ključne osobe političkog rukovodstva Srba, kao što su Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Mićo Stanišić i drugi, osuđene su pred MKSJ-om/MRMKS-om za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i sudjelovanje u zločinačkom poduhvatu kao obliku pojedinačne krivnje.
Svi građani BiH postali su 9. siječnja 1992. godine, bez obzira na bilo koju pripadnost, žrtve takve politike, a 9. siječanj simbolizira najmračnija sjećanja svih žrtava. Naslijeđe tih datuma vidljivo je kroz djelovanje sudova i institucija UN-a i EU-a, koje su formirale MKSJ zbog ugrožavanja mira u svijetu. Svojim odlukama i rezolucijama jasno su naglašavali i naglašavaju opseg i odgovornost za zločine u BiH. Rezolucija UN-a o Srebrenici predstavlja posljednji i najvažniji primjer djelovanja međunarodne zajednice'', priopćeno je iz udruženja.
