Ugrožavanje drugog i drugačijeg nije sloboda

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Problemi medijske zajednice BiH i slobode medija jasno su vidljivi u politički i nacionalno motiviranim uredničkim odlukama, netransparentnom medijskom vlasništvu, sve većem broju divljih portala bez impressuma i bilo kakvih kontakt informacija. Niske plaće, honorarni ugovori i loši uvjeti rada dodatno otežavaju kvalitetan rad novinara i novinarki u BiH'', navelo je Vijeće za tisak i online medije povodom 3. svibnja, Dana slobode medija.

Vijeće za tisak i online medije u BiH povodom obilježavanja Svjetskog dana slobode medija podsjeća javnost i sve članove medijske zajednice BiH na važnost medijskih sloboda za razvoj demokratskih društava.

''Sloboda medija, kao ključni faktor u osiguravanju svih ljudskih prava i sloboda sa sobom nosi odgovornost. Bez odgovornih građana i novinara nije moguće istinski uživati slobodu mišljena i izražavanja. Divlji portali, netransparentnost vlasništva nad medijima, govor mržnje, napadi na novinare, pritisci na rad medija, ekonomska ovisnost, samo su neki od problema sa kojima se bh. mediji susreću u svom radu'', navelo je Vijeće.

Istaknuto je kako, iako po World Press Freedom indeksu BiH u 2019. godini zauzima solidno 63 mjesto, ispred većine susjednih zemalja, polarizirajuća retorika i verbalni napadi ozbiljno ugrožavaju slobodu medija u našoj zemlji.

''Govor mržnje u bh. medijima i javnom diskursu predstavlja ozbiljnu prijetnju mirnom suživotu, pravima pojedinaca i razvoju stabilnih, profesionalnih i odgovornih medija. Ugrožavanje drugog i drugačijeg nije sloboda, govor mržnje nije sloboda govora. U cilju zaštite slobode medija neophodno je suzbijati i procesuirati govor mržnje u BiH'', navelo je Vijeće.

Ističu kako zaštita novinara ne može i ne smije biti isključivo briga medijske zajednice te da je problem ugrožavanja novinara i novinarki problem cjelokupnog društva.

''Nedavni slučajevi nasilja nad novinarima na zadatku samo su još jednom pokazali cijenu koju pojedinci plaćaju kako bi građani ostvarivali pravo na informiranje. Svjesna i dobrovoljna odluka medija da mehanizmima samoregulacije i praćenjem etičkog kodeksa ispravljaju greške, unaprjeđuju svoj rad, profesionalne standarde i kvalitetu novinarskog rada, put je k povećanju kvalitete profesije. Isključivo suradnjom svih komponenata društva, građana, novinara i institucija, moguće je kreiranje profesionalnog medijskog okruženja dostojnog slobodnog i mislećeg čovjeka'', navelo je Vijeće za tisak i online medije.