Ukoliko Kosovo ne ukine carine, BiH i Srbija uvode kontramjere

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dalji koraci po pitanju diskriminacijskih carina koje za robu iz dvije države i dalje primjenjuju kosovske vlasti bile su teme susreta u Sarajevu zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirka Šarovića s potpredsjednikom Vlade Republike Srbije i ministrom trgovine, turizma i telekomunikacija Rasimom Ljajićem, javlja Anadolu Agency (AA).

Šarović je istakao da je za posljednjih šest mjeseci Bosna i Hercegovina isporučila 27 milijuna eura robe manje na Kosovo nego u istom razdoblju prošle godine, što je pad od 97 posto.

Primjera radi, u prva četiri mjeseca ove godine plasirano je robe u vrijednosti od svega 500 tisuća eura.

Ljajić je istakao da je od 21. studenog prošle godine, kada su takse uvedene, do 21.svibnja ove godine, Srbija na Kosovo isporučila za 189,5 milijuna eura manje robe u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što predstavlja pad od čak 80 posto.

To praktično, znači ukazao je Ljajić, da je šteta nešto veća od milijun eura dnevno.

Dvojica ministara su zaključila i da građani na Kosovu također trpe štetu zbog uvedenih taksi, jer su cijene na malo povećane za 5,3 posto, vanjskotrgovinski deficit je povećan za 5,4 posto, a uvoz robe za 6,4 posto. Također, na sastanku je konstatirano da su zbog taksi gotovo zaustavljene sve regionalne inicijative, čime je prouzrokovana politička šteta za normalizaciju odnosa u regiji.

Tako na primer, Dodatni protokol 5 (olakšavanje trgovine u okviru CEFTA) jedino još kosovska skupština nije ratificirala, Protokol 6 (trgovina uslugama) iako usuglašen, nije potpisan zbog problema koji su izazvani uvođenjem taksi, a za Protokol 7 (rješavanje sporova) nisu ni započeti pregovori iz istog razloga.

Zbog svega toga, Šarović i Ljajić su se složili da bi dvije države trebalo da zajednički nastupaju i sprovode koordinirane aktivnosti, čiji bi cilj bio povećanje pritiska za ukidanje carina.

Ukoliko carine ne budu ukinute do ummita lidera Zapadnog Balkana u Parizu 1. srpnja, dvije zemlje će razmotriti uvođenje različitih modela kontramjera, svjesne da to nije najbolja, ali svakako jeste iznuđena mjera.

S druge strane, od Europske komisije će se zatražiti veći angažman na hitnoj reformi CEFTA sporazuma. Zbog uvedenih carina prema dvije države od strane institucija u Prištini, CEFTA de facto ne postoji u onom obliku u kome je formirana prije 13 godina.

Dvojica ministara su se založila za veći stupanj ekonomske integracije na Balkanu, koji podrazumijeva stvaranje zajedničkog ekonomskog prostora bez barijera i kompliciranih procedura, koje otežavaju slobodan protok roba, ljudi, usluga i kapitala. Uvjet za to je bezuvjetno ukidanje kosovskih carina. Ukoliko se to ne dogodi, EU će dodatno narušiti vlastiti kredibilitet, a zemlje ovog prostora propustiti još jednu šansu za privredni oporavak i normalizaciju političkih prilika.