Informacije u BiH i dalje nedostupne unatoč zakonu koji postoji 20 godina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Transparency International (TI) je danas u Sarajevu, na okruglom stolu povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama, predstavio istraživanje o praćenju primjene Zakona o slobodi pristupa informacijama koje prati transparentnost i javnost u radu organa i institucija od kojih su tražene informacije od javnog značaja.  

20 godina zakona o pristupu informacijama

Predsjedavajući Upravnog odbora TI Srđan Blagovčanin je u izjavi medijima istaknuo potrebu da BiH na svim razinama donese inovirani zakonski okvir za pristup informacijama.

Podsjetio je da je prošlo više od 20 godina od kako je BiH dobila zakone kojima se reguliraju pristup informacijama, koji su odigrali ključnu i važnu ulogu u demokratizaciji društva, u borbi protiv korupcije.

''Međutim, nakon 20 godina potrebno je ove zakone inovirati na način da se uvede obveza proaktivnog objavljivanja informacija od svih javnih institucija u BiH kako bi se unaprijedili mehanizmi nadzora'' kazao je Blagovčanin.

Naveo je da u praksi još, nakon 20 godina, postoji puno problema kada je u pitanju pristup informacijama, te da se oni javljaju u pravilu tamo i onda kada postoje određene indikacije na korupciju ili zloupotrebu javnog položaja.

Govoreći o provedenom istraživanju, kazao je da su nalazi istraživanja pokazali da se pristup informacijama kreće na razini nešto iznad 50 posto, te da je to nezadovoljavajući postotak. Taj postotak je bitno lošiji kada je u pitanju pravosuđe.

''Svi smo svjedoci da se pravosuđe još bori sa zahtjevima građana i medija da učini svoj rad dodatno transparentnim. Imali smo priliku da vidimo u proteklom razdoblju veliki broj afera koje su se vezivale za rad pravosuđa, tako da u tom svjetlu treba dodatno inzistirati na transparentnosti rada pravosuđa'', smatra Blagovčanin.

Zamjenica šefa Delegacije Europske unije u BiH Ekaterina Dorodnova je istaknula da je pristup informacijama temeljno pravo svakog demokratskog društva i ono je povezano s dobrim upravljanjem, povjerenjem javnosti, povjerenjem u institucije, kao i s transparentnosti i odgovornosti tih javnih institucija.

Po njenim riječima, institucije moraju staviti informacije na raspolaganje građanima. Zbog toga, smatra ona, moramo imati uspostavljene zakone koji to reguliraju i ti zakoni moraju biti jako visoke kvalitete i dostizati visoke standarde u toj oblasti.

Neometan pristup informacijama jako bitan za novinare

Dorodnova kaže da je EU do sada pružala podršku BiH na državnim i entitetskim razinama u unapređenju ovih standarda.

Naglasila je da je neometan pristup informacijama jako bitan za novinare, posebno one koji se bave istraživačkim novinarstvom i "jako je bitno za razotkrivanje slučajeva korupcije".

''Pravo zakonodavstvo koje je definirano na pravi način i koje je usvojeno kao takvo je jako bitno za svaku državu koja ima namjeru da se pridruži EU'', navela je Dorodnova.

Podsjetila je da su koraci koje BiH treba da napravi da bi ispunila ove zahtjeve i da bi se uskladila sa standardima u EU izneseni u Mišljenju Komisije s 14 ključnih prioriteta za BiH i u analitičkom Izvještaju Europske komisije iz 2019. godine.

Po njenim riječima, BiH mora da radi na izradi proaktivne politike, da javne institucije proaktivno objavljuju informacije koje su u interesu javnosti.

Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Leila Bičakčić je kazala da su informacije postale sve nedostupnije, bez obzira na to što je zakon na snazi već 20 godina.

Po njenim riječima, implementacija zakona umjesto da unaprijedi otvorenost institucija, dovela je do toga da institucije uglavnom izmišljaju različite razloge, u okviru zakonskog rješenja, da onemoguće pristup ili da ga maksimalno otežaju.

Kazala je da, na žalost, pristup informacijama nije unaprijeđen, mada se očekivalo da će zakon taj problem riješiti.

''Komentari koje smo dali na postojeći prijedlog zakona na državnom nivou išli su u pravcu proaktivnog dostavljanja informacija, da institucije proaktivno objavljuju informacije koje imaju u svom posjedu, koje po svojoj karakteristici mogu postati javne informacije'', kazala je Bičakčić.

Naglasila je da su građani vlasnici informacije i u tom smislu imaju pravo da znaju šta institucije rade, koji novac troše, za koje svrhe, po kojim odlukama i sve ostalo, odnosno da građani sudjeluje u procesima donošenja odluka na onaj način na koji to demokratski procesi propisuju.   

''Daleko smo od toga, na žalost'', zaključila je Bičakčić.