Ustavni sud BiH potvrdio da Bošnjaci mogu nazvati jezik kako oni hoće

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Potpredsjednik bh.entiteta RS Ramiz Salkić ocijenio je u izjavi za Fenu da bošnjački dužnosnici već godinama ukazuju ono što je danas potvrdio i Ustavni sud BiH, da vlasti RS-a ne mogu Bošnjacima nemetati naziv jezika kojim govore.

''Svih ovih godina inzistirali smo da se poštuje Ustav i da mi kao konstitutivan narod možemo da odredimo kako se zove jezik kojim govorimo, bosanski'', rekao je Salkić, ističući da je to pravo potvrdio danas i Ustavni sud BiH.

Taj sud je, naglašava, na jedan način oduzeo pravo koje nisu ni imale institucije RS-a, da one daju naziv jezika kojim govore Bošnjaci.

''Upozorovali smo ih godinama na kršenje Ustava i zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju, jer imamo ustavno pravo da kažemo kojim jezikom govorimo, bosanskim. Međutim, vlasti RS-a krše i Ustav i zakon. Sada je Ustavni sud BiH zaključio da Ustav BiH daje pravo konstitutivnim narodima i ostalim da jezik kojim govore nazovu imenom kakvim žele'', istaknuo je Salkić ukazavši da entitet RS mora ispoštovati volju jednog konstitivnog naroda, da govori bosanskim jezikom.

Nakakvom uredbom vlasti RS-a, dodao je, ne mogu određivati Bošnjacima kojim jezikom će govoriti te očekuje da se u školama RS-a ispoštuje današnja odluka Ustavnog suda BiH i prestane diskiminacija kada je riječ o nazivu jezika Bošnjaka.

''Shodno zaključcima Ustvanog suda BiH očekujem da se ponašaju i institucije entiteta RS i da odmah prestane diskiminacija, a đacima Bošnjacima, nakon dugogošnje agonije, omogući redovno školovanje na bosanskom jeziku u tom entitetu'', zaključio je Ramiz Salkić za Fenu.
Ustavni sud BiH danas je, između ostalog, zaključio da je prva rečenica člana 7. stav 1. Ustava RS u dijelu: ''Jezik bošnjačkog naroda'' neutralna odredba koja ne određuje naziv jezika, već sadrži ustavno pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda da, kao i svi konstitutivni narodi i ostali koji se tako ne izjašnjavaju, jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele, što je u skladu s Ustavom BiH i svako suprotno postupanje u praksi vodilo bi kršenju Ustava BiH, ali i Ustava RS.

Također, Ustavni sud BiH je, između ostalog, konstatirao da Ustav BiH nigdje ne propisuje da se imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju vezati za ime konstitutivnog naroda.

Ustav BiH daje pravo konstitutivnim narodima i ostalim da jezik kojim govore nazovu imenom kakvim žele.

Ovakva odredba ne daje pravo javnim vlastima u Republici Srpskoj da u konkretnim slučajevima određuje ime jezika kojim govore Bošnjaci suprotno od njihovog ustavnog prava da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele.

Ime jezika ne može biti uvjetovano ni lingvističkim pravilima zato što je ustavno pravo na ime jezika odvojeno od sadržaja jezika, standarda jezika, itd.

Osporena odredba ne sprečava Bošnjake niti bilo koga drugog da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele.

Stoga, ovakav koncept osporene odredbe upravo slijedi stav da Ustav BiH daje pravo svim konstitutivnim narodima, pa tako i Bošnjacima, kao i drugima koji se tako ne izjašnjavaju da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele, navedeno je iz ovog suda.