Ustavni sud odbio apelaciju osuđenog za zločine u “Dretelju”

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ustavni sud Bosne i Hercegovine zaključio je da nije došlo do kršenja prava na pravično suđenje, te odbio kao neosnovanu apelaciju Tonće Rajiča, osuđenog na dvije godine zatvora zbog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog u logoru “Dretelj” kod Čapljine.

Rajič je u proljeće 2019. proglašen krivim što je u kolovozu 1992. godine, kao pripadnik Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), u kasarni “Bruno Bušić” u Dretelju nečovječno postupao prema civilnoj osobi koja je bila nezakonito zatvorena u tom logoru.

Presudom je utvrđeno da je Rajič naišao pored prostorije s rešetkom u kojoj je bila zatvorena svjedokinja “A” koju je vrijeđao i maltretirao, nakon čega je repetirao automatsku pušku u namjeri da je ubije, pri čemu je odbio naredbu svjedoka “D” da spusti oružje, što je kod oštećene za posljedicu imalo tešku psihičku bol i patnju.

Rajič je prvostupanjskom presudom u studenom 2017. oslobođen krivice za zločin počinjen u “Dretelju”, ali je Apelacijsko vijeće ukinulo ovu odluku te je suđenje krenulo ispočetka.

Nakon obnovljenog postupka, Apelacijsko vijeće je osudilo Rajiča na dvije godine zatvora.

Rajičev odvjetnik izjavio je žalbu Trećestupanjskom vijeću, ali je ova žalba odbijena i drugostupanjska presuda je potvrđena.

Protiv presuda Suda BiH iz 2018. i 2019. godine, Rajič je Ustavnom sudu podnio apelaciju u kojoj je ustvrdio da mu je prekršeno pravo na pravično suđenje, što je Ustavni sud u svojoj odluci odbio.

Rajičevi navodi o povredi prava na pravično suđenje, prema odluci Ustavnog suda, suštinski se odnose na proizvoljnu ocjenu dokaza zbog koje je, kako smatra Rajič, u konkretnom kaznenom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i proizvoljno primijenjeno materijalno pravo kršenjem osnovnih principa kaznenog postupka.

Ustavni sud je stava da je Sud BiH za svoje odluke dao detaljno, jasno i argumentirano obrazloženje u pogledu izvedenih dokaza i njihove pravne valjanosti, te primjene materijalnog i procesnog prava. Također je istaknuto i da nema elemenata koji bi ukazivali na to da je dokazni postupak zloupotrijebljen na Rajičevu štetu.

“Iz obrazloženja osporenih presuda ne proizlazi ništa što bi ukazivalo da su redovni sudovi imali sumnju u pogledu postojanja bilo koje činjenice koja čini obilježje kaznenog djela koje je apelantu stavljeno na teret, pa da bi tu sumnju rješavali presudom na način koji je povoljniji za apelanta kao optuženog”, stoji u odluci.

S Rajičem se prvobitno sudilo i Ivanu Mediću, kojem je Apelacijsko vijeće izreklo jedinstvenu zatvorsku kaznu u trajanju od 12 godina za zločine počinjene u “Dretelju”, a Ustavni sud je odbio i Medićevu apelaciju u kojoj je tvrdio da mu je prekršeno pravo na pravično suđenje, o čemu je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije pisala.

Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.