Ustavni sud odbio Ćamila Durakovića

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ustavni sud BiH odbio je danas kao neosnovanu apelaciju Ćamila Durakovića podnesenu protiv rješenja Suda BiH od 25. listopada kojim je odbijena kao neosnovana njegova žalba na odluku Središnjeg izbornog povjerenstva o utvrđivanju i objavljivanju izbornih rezultata u Srebrenici.

Iz Ustavnog suda BiH priopćeno je kako je zaključeno da nije povrijeđeno Durakovićevo pravo, jer mu je bilo omogućeno da se prijavi za sudjelovanje na izborima za načelnika općine na kojima je svim biračima upisanim u Središnji birački popis za osnovnu izbornu jedinicu Srebrenica, bez diskriminacije i pod jednakim uvjetima, bilo omogućeno da u skladu s Izbornim zakonom biraju načelnika.

Ustavni sud je zaključio da nije povrijeđeno ni apelantovo pravo da bira i bude biran na pravedno provedenim, povremenim izborima sa općim i jednakim pravom glasa i tajnim glasanjem koji osiguravaju slobodno izražavanje volje birača, kada u okolnostima konkretnog slučaja nema ništa što bi uputilo na zaključak da izbori nisu bili pošteni i slobodni, da je biračima uskraćena mogućnost da slobodno izraženom voljom glasaju za apelanta kao kandidata za načelnika, te kada je bio osiguran nezavisan postupak nadgledanja glasanja i brojanja glasova, a apelantu nije bila uskraćena ni mogućnost preispitivanja provjere glasanja i postupka brojanja glasova.

Ustavni sud je zaključio da su neosnovane apelantove tvrdnje da je diskriminiran u ostvarivanju pasivnog biračkog prava, kao i da nije povrijeđeno apelantovo pravo da bira i bude biran i uživa prava i slobode koji su predviđeni Ustavom BiH ili međunarodnim sporazumima i koji su osigurani svim osobama u BiH bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što su spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status.

Ustavni sud je utvrdio da apelant nije diskriminiran u pravu da se kandidira na izborima za načelnika općine, te da je svim biračima upisanim u birački popis, bez diskriminacije i pod jednakim uvjetima, bilo omogućeno da biraju načelnika.

S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, Ustavni sud BiH je zaključio da nije neophodno posebno razmatrati apelantov prijedlog za donošenje privremene mjere.

Na sjednici Velikog vijeća Ustavni sud BiH je, između ostalog, razmatrao veći broj apelacija podnesenih zbog navodnih povreda ustavnih prava apelanata koje su im nanijeli redovni sudovi. Ustavni sud je odlučivao i o jednom broju zahtjeva o povredi prava apelanata na pravično suđenje.

U predmetima u kojima je Sud utvrdio postojanje povreda prava apelanata na pravično suđenje zbog toga što sudovi nisu donijeli odluke u razumnom roku, nadležnim sudovima je naloženo da hitno okončaju postupak, te da o tome obavijeste Sud u roku od tri mjeseca.

Apelacije koje su bile očito neosnovane i nedopuštene Sud je odbacio.

To se odnosi na predmete u kojima je Sud utvrdio da zahtjevi apelanata nisu opravdani, odnosno da činjenice koje su apelanti predočili Sudu ni na koji način ne mogu opravdati tvrdnju apelanata o postojanju kršenja njihovih prava zaštićenih Ustavom, ili da stranke u postupku ne snose posljedice navodnog kršenja prava zaštićenih Ustavom.