Izvanredna sjednica
BiH ima novu strategiju za ratne zločine
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na današnjoj izvanrednoj 29. sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, a nakon dvije godine neusvajanja i nebrojnog puta urgiranja od strane Ministarstva pravde BiH, usvojena je Revidirana državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina.
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Josip Grubeša, nakon sjednice obratio se prisutnim medijima, kazavši da je Revidirana državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina usvojena u izvornom tekstu, koji je bio upućivan i prije dvije godine s Aneksom B, a koji je sačinjen kao rezultat dijaloga i kompromisa svih strana uz svesrdnu pomoć međunarodne zajednice, a posebno Delegacije Europske unije.
Aneksom B se preciziraju dijelovi Strategije koji se odnose na predmete protiv osoba s A-liste Pravila puta, regionalna suradnja i način rada i sastav Nadzornog tijela, a za koje je cijenjeno da je nužno bilo dodatno definirati.
Još jednom ističemo da je cilj Revidirane strategije da kroz predviđene adekvatne mehanizme unaprijedi procesuiranje predmeta ratnih zločina u sudovima i tužiteljstvima u BiH, posebno kroz odgovarajuću raspodjelu predmeta ratnih zločina između pravosuđa na razini BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH, te prije svega osigura efikasnije procesuiranje najsloženijih i najprioritetnijih predmeta ratnih zločina u postavljenim rokovima, te da je na izradi Revidirane strategije radila Radna grupa koju su činili stručnjaci sa svih razina vlasti, te predstavnici Misije OSCE i dr.
Inače, prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina je usvojena u prosincu 2008. godine. Najsloženiji predmeti, prema Strategiji, trebali su biti završeni u roku od sedam godina na državnoj razini – do čega nije došlo – a preostali u roku od 15 godina.
Državno tužiteljstvo nije ispoštovalo svoju obvezu da se bavi isključivo najsloženijim predmetima.
U radu su, kontinuirano u proteklih 15 godina, imali i veliki broj predmeta koji su svojom složenošću trebali biti delegirani mjesno nadležnim sudovima na procesuiranje. Kako rok nije ispunjen, osnovana je Radna grupa za izradu izmjena i dopuna dokumenata, koju su činili stručnjaci iz Suda i Tužilaštva BiH i drugih institucija. Tako je sačinjena Revidirana Strategija 2018. godine, koja je predviđala da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina, odnosno do 2023. godine, koju je danas na vanrednoj sjednici usvojilo Vijeća ministara.
U Izmijenjenoj strategiji je navedeno da u Tužiteljstvu BiH postoji više od 550 neriješenih predmeta ratnih zločina u kojima je imenovano 4.500 poznatih počinitelja, i isto toliko predmeta u kojima nije poznat počinitelj. Na sudovima entiteta i Brčko Distrikta je oko 200 predmeta u kojima je poznat počinitelj ratnih zločina. Jedan od ciljeva usvojene Strategije je i osiguranje efikasnog raspoređivanja predmeta na niže sudove, čija dinamika do sada nije bila adekvatna.
Sarajevski odvjetnik Ifet Feraget je za BIRN BiH rekao da je usvajanjem Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina iz 2018. godine ''pružena još jedna prilika'', ali da je skeptičan kada je u pitanju provođenje ove Strategije, imajući u vidu da je ovaj koncept smišljen kako bi se na pravilan način koristili resursi – kako oni ljudski, tako i tehnički i materijalni.
Mišljenja je da Tužiteljstvo BiH, s obzirom na količinu, broj i složenost ovih predmeta, ima pred sobom ogroman posao, pod pretpostavkom da se svi angažiraju, da se produži radno vrijeme, da se uvedu mentorstva, da regionalni timovi na terenu rade svoj posao.
''Jako puno sredstava je uloženo, a na kraju smo dobili jako puno afera. Dobili smo situaciju da se izbjegava utvrđivanje odgovornosti pravosudnih djelatnika. Mislim da tome treba stati u kraj'', naveo je odvjetnik Feraget.
Odvjetnica Vasvija Vidović govori da je Revidirana strategija donesena zbog toga što nisu ispunjeni ciljevi ranije usvojene Strategije, znači najsloženiji predmeti – što podrazumijeva predmete i optužnice za osobe na najvišoj razini odgovornosti, komandne odgovornosti, i druge vrste složenih poredmeta koji nisu završeni u roku.
''To je velika zamjerka na rad državnog pravosuđa, mislim na Državno tužiteljstvo i Sud, koju je utvrdila i sutkinja Korner i OSCE, i uostalom svi smo mi svjedoci toga da su se radili manje značajni predmeti. Nova strategija je postavila rok do 2023. godine, što znači da odgovornost najviše rangiranih za najteže događaje bi trebala biti okončana na Državnom sudu do tog vremena'', pojašnjava Vidović, dodajući da nova Strategija također razjašnjava koji su to kriteriji da bi se predmet smatrao složenim i da bi mu se dao prioritet.
Ona smatra da je Tužiteljstvo BiH to moglo i da radi bez Revidirane strategije, zato što se osnivanjem Državnog suda i Tužiteljstva podrazumijevalo da će se pristupiti procesuiranju najsloženijih predmeta.
''Ono što je očekivati jeste da se Tužiteljstvo pozabavi daleko ozbiljnije i odgovornije najsloženijim predmetima, i to je suština Revidirane strategije'', poručuje Vidović.
Minka Kreho, sutkinja Državnog suda, kaže za BIRN BiH da joj je drago da je najzad usvojena strategija koja će omogućiti brže prosljeđivanje predmeta na entitetsku razinu, efikasniji rad, te poboljšati pitanje regionalne suradnje budući da ima puno predmeta gdje su optuženi nakon potvrđivanja optužnice u bjekstvu u Srbiji ili Hrvatskoj. Ona dodaje da je značajno da se osigura potpora Haškog tužilaštva u radu na ovim predmetima.
Prema Revidiranoj strategiji, pitanje regionalne suradnje regulirat će se načelima međunarodnog prava.
''Drago mi je i da će ostati novac, da će BiH dobiti novčana sredstva i da će se radom ovih ljudi koji su na IPA-i moći ubrzati rad na rješavanju predmeta ratnih zločina, i da će, kako kod nas tako i u Tužiteljstvu, ostati suradnici koji se plaćaju putem tih fondova'', kaže Kreho.
Predstavnici udruženja žrtava Murat Tahirović i Bakira Hasečić navode kako je najvažniji dio Revidirane strategije onaj koji se tiče predmeta ustupljenih iz Haškog tribunala sa oznakom ''A'', odnosno onih koji imaju dovoljno dokaza za pokretanje postupka.
''Ono na čemu smo mi također insistirali – vidim da je prihvaćeno –jeste pitanje regionalne suradnje i Nadzorno tijelo, koje će imati zadatak da prati regionalnu suradnju. (…) U suštini možemo reći da smo dobrim dijelom zadovoljni što se usvojila Strategija. Prihvaćeni su tu prijedlozi na kojima smo mi insistirali i nadam se da će sada, kada je Strategija usvojena, nadležni organi koji su zaduženi za njenu provedbu rješavati pitanja ratnih zločina'', kaže Murat Tahirović, predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida.
Neki predmeti su godinama stajali u ladicama, dok žrtve i svjedoci zločina umiru, kaže predsjednica Udruženja ''Žena – žrtva rata'' Bakira Hasečić te dodaje kako je porazno i to što se osobe osumnjičene za ratne zločine nalaze na funkcijama u vlasti, smatrajući da su neki od predmeta namjerno skrivani.
Predstavnik obitelji nestalih Sarajevsko-romanijske regije Milan Mandić smatra da se ništa posebno neće dogoditi usvajanjem Stretegije, budući da je ključno, kako kaže, da počnu raditi Državni sud i Tužiteljstvo u implementaciji iste.
Zlatko Prkić iz Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH, ogranak Vareš, kaže da se nada da će usvojena Strategija promijeniti stvari nabolje za žrtve, dodajući da je dosadašnjim radom na procesuiranju ratnih zločina bio nezadovoljan, javlja BIRN.
