Utvrđen prijedlog zakona o visini stope zatezne kamate

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila i Parlamentu FBiH na usvajanje po žurnom postupku uputila Prijedlog zakona o visini stope zatezne kamate. Ovaj zakon propisuje i način obračuna zatezne kamate za dužničko-povjerilačke odnose, u slučaju kada dužnik kasni s ispunjenjem novčane obveze, a njegove odredbe primjenjuju se na sve slučajeve u kojima zatezna kamata nije propisana posebnim zakonom, priopćeno je iz Vlade FBiH.

Uvažavajući trend smanjenja kamatnih stopa na kredite stanovništvu i gospodarstvu, novo zakonsko rješenje predlaže smanjenje zatezne kamate s 12 na deset posto godišnje, te propisuje da iznos obračunate zatezne kamate ne može biti veći od glavnog duga. Ove odredbe imaju za cilj brže i lakše izmirenje glavnog duga, prije svega za one gospodarske subjekte koji imaju problem s likvidnošću, a kojima je na ovaj način olakšana plaćanje dospjelih obveza.

Kako je predloženo, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, osim glavnice, zateznu kamatu na iznos duga do trenutka isplate, po stopi od deset posto godišnje. Za razdoblje kraće od godine bio bi primjenjivan konformni način obračuna zatezne kamate.

Zateznu kamatu po pravosnažnim rješenjima sudova obračunavaju komercijalne banke kod kojih dužnik ima otvorene transakcijske račune, uz naplatu provizije.

Kako je precizirano, iznos obračunate zatezne kamate ne može biti veći od glavnog duga.

Na zakašnjenje nastalo do dana stupanja na snagu ovog zakona, zatezna kamata će biti obračunavana na način propisan na temelju dosadašnjeg Zakona o visini stope zatezne kamate. Na zakašnjenje koje nastane poslije stupanja na snagu ovog zakona, zatezna kamata se obračunava u skladu sa ovim zakonom.

Novi zakon je predložen nakon što je presudom Ustavnog suda FBiH utvrđeno da Zakon o dopuni Zakona o visini stope zatezne kamate nije sukladan Ustavu FBiH.

Usvajanje ovog zakona utjecalo bi na povećanje brzine protoka novca, što je nužno u situaciji izražene nelikvidnosti, uzimajući u obzir zakonitost koja važi u monetarnoj ekonomiji, a koja se odnosi na činjenicu da povećana brzina protoka novca smanjuje njegovu potrebnu količinu.