Humanitarna kriza
Već četiri godine traje pakao u Siriji
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Četvrta je godišnjica početka sukoba u Siriji. Tisuće su ljudi ubijene, milijuni su raseljeni. Riječ je o humanitarnoj krizi kakvoj svijet odavno nije svjedočio.
Četiri godine traje pakao u Siriji. Stanje je sve gore. U četiri godine sukoba 220.000 ljudi je poginulo, svakih 10 minuta jedan čovjek izgubi život. Oko 12,2 milijuna treba humanitarnu pomoć, a u zemlji od 23 milijuna stanovnika gotovo polovica je raseljenih, odnosno 12 milijuna ljudi.
Poginulo više od 215.000 ljudi
Više od 215.000 ljudi je poginulo od početka konflikta u Siriji 15. ožujka 2011. godine, priopćila je u ponedjeljak sirijska opozicijski Opservatorij za ljudska prava i dodao da je od početka veljače poginulo najmanje 5.000 ljudi.
''Registrirali smo ukupno 215.518 poginulih u četverogodišnjem ratu, uključujući 66.109 civila'', izjavio je Abdel Rahman, direktor ove organizacije koja se oslanja na široku mrežu izvora u Siriji.
Prema njegovim riječima, među civilnim žrtvama ima 10.808 djece.
Mnogim izbjeglicama, bili u Siriji ili susjednim državama dom je sada šator. Živjeti na otvorenom, po kiši, snijegu, s malenom djecom, a godine prolaze iznimno je teško. Kući se možda nikada neće vratiti.
Jusef, njegova supruga i šestero njihove djece u šatoru žive već četiri godine.
''Pitate me kako je, nije dobro. Teško je živjet i u šatoru. Nekada smo imali kuću. Do kraja smo poniženi. Kiša i snijeg bili su nam poplavili šator. Život je ovdje jako težak'', kaže Yousef Ahmed, izbjeglica iz Rake.
''Pobjegli smo iz našeg sela prije četiri godine. Tu sam dobio dijete. Nadam se da će moj sin živjeti u našem mjestu. Iako nas je Bašar Al Asad ostavio bez ičega. U šatoru smo i kada pada kiša i kada pada snijeg i kada prokišnjava'', kaže Ossamah Zaid.
Pobuna protiv režima Bašara Al Asada prerasla je u dugi rat.
Zločine su počinile sve strane. Vodeće protuvladine skupine postali su Al Quaidin ogranak i još brutalnija Islamska država. Zapad je podupirao rušenje Bašara Al Asada.
Ali upravo jačanje zajedničkog neprijatelja Islamske države, omekšalo je stavove zapada prema sirijskom predsjedniku, pa i američki šef diplomacije priznaje kako će na kraju SAD morati s njim razgovarati, prenosi Dnevnik.hr.
