''Veliki infrastrukturni projekti čija je provedba u tijeku istjerali su glodavce na površinu''

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg u intervjuu za Fenu je kazao kako je jedan od prioriteta u radu Vlade na kojoj je on na čelu zaustavljenje negativnih trendova i konsolidiranje Proračuna.

Možete li kazati koji su glavni ciljevi rada Vlade HNŽ-a kojoj ste Vi na čelu ?

Kratkoročno gledano naš prvi cilj je zaustavljanje negativnih trendova i konsolidiranje stanja Proračuna. Javnost već odavno zna kako je 2014. godina završena s ukupnim proračunskim dugovima od 117 milijuna KM, što značajno opterećuje rad Vlade u ovom sazivu. Unatoč tome, za sad uspijevamo uredno financirati tekuće obveze, a izmiren je dio dugovanja – od oko 21 milijun KM iz pošle godine.

Međutim, u ovom trenutku nema sredstava koja bi se mogla osloboditi za pokretanje projekata gospodarskog razvitka, što je naš, recimo to tako, srednjoročni mandatni cilj. Stoga, tražimo mogućnosti unutar proračunskih ušteda kako bismo smanjili neke troškovne pozicije, ali i učinili županijsku upravu učinkovitijom. Jedna od tih mjera jest i pronalaženje odgovarajućeg smještaja za županijska tijela uprave.

Vlada je na posljednjoj sjednici razmotrila Informaciju o ovoj problematici te usvojila Zaključak kojim je zadužila međuresornu radnu skupinu da ispita tržište, odnosno objavi javni poziv za dostavu ponuda za nabavu poslovnog prostora. Ipak, sve uštede neće biti dovoljne ako ne ojačamo prihodovnu stranu proračuna, što se može postići jedino privlačenjem investicija.

U tom smislu Vlada ulaže dodatne napore na otklanjanju administrativnih barijera i donošenju propisa usmjerenih ka unaprjeđenju poslovnog ambijenta, što je preduvjet za ostvarivanje srednjoročnog mandatnog cilja koji sam spomenuo, odnosno pokretanja gospodarskog razvitka. Uz to, potrebni su nam i strateški dokumenti kojima se dodatno osnažuju naše šanse za privlačenje svježega kapitala i održivih investicija.

Donošenje strategija i planskih dokumenata, u prvom redu multidisciplinarne i multisektorske krovne Strategije razvitka HNŽ-a, dio je Akcijskog plana za provedbu Reformske agende koji je Vlada nedavno usvojila i kojim smo jasno definirali korake koje moramo učiniti kao dio naše zadaće na putu ka EU, te, što je još bitnije, stvaranju uvjeta za bolji život svakog građanina naše županije.

Dosta puta ste govorili kako je potrebno staviti gospodarstvo iznad politike. Koji su to reformski procesi u gospodarstvu na području HNŽ-a kojima Vlada planira riješiti gospodarsku situaciju na području Županije?

Kada su u pitanju mjere razvojne politike, cilj Vlade je pokrenuti proces kojim ćemo našu županiju pretvoriti u gospodarski konkurentnu regiju, uravnoteženog i održivog razvoja, privlačne prirodne i kulturne baštine i visoke kvalitete života.

Na tom tragu prioritetni strateški ciljevi su uspostava učinkovitog sustava održivog upravljanja prirodnim resursima koji su temelj našeg gospodarstva, razvoj konkurentnog poduzetništva, poljoprivrede, turizma i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, prepoznatljivost i očuvanje kulturne i prirodne baštine, unaprjeđenje zaštite okoliša i kvalitete života.

Kao prioritetni sektori, koji vrlo brzo mogu dati vidljive rezultate, izdvajaju se proizvodnja hrane, poljoprivreda, turizam i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, odnosno sektori za čiji razvoj imamo potencijale. U tom procesu primarna uloga i obveza Vlade jest stvoriti prohodan okvir za investiranje domaćeg i stranog kapitala, stvaranje poduzetničkog ozračja i jasnih pravila koja jednako vrijede za sve.

Kako ocjenjujete trenutnu financijsku situaciju na području HNŽ-a?

U tri riječi: ozbiljnom, složenom ali ne i nerješivom. Brojke koje pokazuju zatečena dugovanja vrlo su ozbiljne, a struktura dugovanja vrlo zabrinjavajuća. Naslijedili smo prema stanju 31. 12. 2014. godine 29 858 968,87 KM kratkoročnih obveza, 28 505 231,75 KM dugoročnih obveza, 39 716 882,00 KM jamstava, te 18 342 616,14 KM glavnica za izvršna sudska rješenja.K tome, zatezne kamate i sudski troškovi prešli su vrijednost glavnice izvršnih sudskih rješenja što se kreće u iznosima na ovoj stavci više od 36 000 000 KM.

Kad se samo površno pogledaju ove brojke, jasno je zašto smo kao prioritetne ciljeve Vlade postavili stabiliziranje Proračuna, smanjenje javne potrošnje, provedbu restriktivnih mjera i politiku ušteda uz ravnomjernu raspodjela tereta krize. Izradom rebalansa za 2015. godinu, koji će uskoro biti pred skupštinskim zastupnicima, ali i u Nacrtu Proračuna za 2016. godinu, tražimo najbolje modele i rješenja za naslijeđenu financijsku dubiozu.

Spomenuli ste Nacrt Proračuna za 2016. godinu. Što možete reći o njemu?

Herceg: Nacrt Proračuna utvrdili smo na sjednici Vlade održanoj krajem studenoga i on iznosi 190 048 280,00 KM. Naša je namjera Proračun usvojiti prije isteka ove kalendarske godine. Sve smo podredili tom cilju i ne vidim razloga da to tako i ne bude. Ono na čemu sam insistirao jest da konačno moramo imati uravnotežen Proračun u kojem prihodi i primitci pokrivaju sve planirane rashode i izdatke ili da to pojednostavim - konačno moramo trošiti onoliko koliko imamo.

Mislim kako je naš fiskalni kapacitet upravo na razini na kojoj smo uradili Nacrt proračuna i da neće biti značajnih odstupanja u fazi izrade Prijedloga proračuna i njegova konačnog usvajanja.

Logično je kako će konačnu riječ o Proračunu kazati zastupnici u našoj Skupštini, ali duboko vjerujem u njihovo razumijevanje stanja u kojem se nalazimo.

Kada je riječ o tužbama, odnosno sporovima koje je Vlada naslijedila od prethodne, kako ih planirate riješiti? Što ćete uraditi u svezi s pitanjem dugovanja više milijuna KM?

Riječ je o vrlo osjetljivom pitanju. S jedne strane moramo zaštititi Proračun od urušavanja, a s druge strane provesti izvršne sudske presude kojima su podnositeljima tužbi priznata potraživanja. Rješenje kojim će biti zadovoljne, uvjetno kazano, obje strane traži iskren i otvoren pristup i stalni dijalog sa socijalnim partnerima.

U traženju mogućih rješenja, na posljednjoj sjednici Vlade, Županijsko javno pravobraniteljstvo iznijelo je prijedlog Odluke o uvjetima i postupku za sporazumno rješavanje potraživanja pravnih i fizičkih osoba iz Proračuna HNŽ-a, koji će biti upućen i u Skupštinu. Nakon što se o njemu očituje Skupština, nastavit ćemo naše aktivnosti kako bismo što prije započeli, na konkretan način, rješavati taj problem.

S koliko ozbiljnosti Vlada pristupa rješavanju ovog problema, govori i podatak da smo, u cilju nastavka započetih aktivnosti na rješavanju problema nagomilanih sudskih presuda, po prvi put u okviru dokumenta okvirnog Proračuna HNŽ-a za razdoblje 2016. - 2018. godine za izvansudske nagodbe planirali milijun KM u 2016., tri milijuna u 2017. i pet milijuna KM u 2018. godini.

Koje je od mjera Vlada poduzela kako bi se zaustavio rast duga u županiji?

Već smo pojačanim intenzitetom, s obzirom na kašnjenje u formiranju vlasti u HNŽ-u, počeli donositi odluke usmjerene racionaliziranju troškova županijske uprave. Te se odluke odnose na smanjenje troškova korištenja službenih vozila i mobitela. Mjesečne naknade za rad u povjerenstvima ograničili smo na maksimalni iznos do 200 KM, a pokrenuli smo, kako sam kazao, i aktivnosti na iznalaženju prostora za zajednički smještaj županijskih institucija.

Moram, također, kazati kako naša županija trpi posljedice nepravednog Zakona o raspodjeli prihoda, što ima implikacije na ukupno financijsko stanje. Stoga smo dio naših aktivnosti usmjerili da, zajedno s drugim županijama koje imaju isti problem, tražimo izmjenu toga zakona.

Na tom tragu Ministarstvo financija predložilo je četiri mjere koje će Skupština HNŽ razmotriti na tematskoj sjednici. Istaknuli su prijedlog izmjene Zakona temeljem kriterija za raspodjelu prema površini županije i prema broju stanovnika. Ako bi predloženi način raspodjele bio prihvaćen, to bi za HNŽ, samo prema tom kriteriju, značilo povećanje prihoda na godišnjoj razini od 26 471 121,00 KM.

Od kada ste Vi na čelu Vlade HNŽ-a koju od odluka Vlade možete izdvojiti kao najvažniju?

Nema u ovom poslu važnih i manje važnih odluka, svaka odluka ima svoju težinu i traži veliku odgovornost. Ono što bih istaknuo kao najvažnije jest odlučnost i opredijeljenost Vlade da se stabilizira stanje u Županiji, da konačno krenemo u rješavanje nagomilanih sudskih tužbi i da, u razgovorima s korisnicima proračuna, nađemo za sve prihvatljivo rješenje. Ne ostvarimo li napredak na tom planu, nisam siguran što nam donosi budućnost.

U javnosti se dosta spominje problem deratizacije, dezinsekcije i dezinfekcije na području HNŽ-a. Što činite kada je to u pitanju, koliko Vlada može pomoći kako bi se riješio problem sustavnog provođenja DDD mjera?

Kao građanin Mostara i HNŽ-a, ali i kao osoba koja je u ovom trenutku predsjednik županijske Vlade, svjestan sam ozbiljnosti toga velikoga okolišnoga problema. Opasnost od moguće zaraze ozbiljna je prijetnja svima nama, kako ovdje u Mostaru tako i u ostalim općinama HNŽ-a, ali i potencijalno veliki javno-zdravstveni problem. Višegodišnje neprovođenje ciljane deratizacije, ali i veliki infrastrukturni projekti čija je provedba u tijeku, istjerali su glodavce na površinu.

Načelnici više naših općina obraćali su se Vladi za pomoć i financiranje projekata čišćenja i deratizacije. Nažalost, zbog opterećenosti Proračuna financijskim dubiozama o kojima sam govorio, nismo mogli udovoljiti njihovim zahtjevima. Stoga sam Federalnom fondu za zaštitu okoliša uputio poziv i zamolbu za međusobnu suradnju radi poduzimanja odgovarajućih mjera i rješavanje ovoga okolišnog ali, ponovo naglašavam, i potencijalno velikog javno-zdravstvenog problema. U tom pismu zatražio sam financijsku pomoć radi saniranja nastaloga stanja, koje je posebice teško na području Grada Mostara. Nadam se pozitivnom odgovoru i zajedničkom djelovanju kako bi se taj problem riješio u što skorije vrijeme, kao što je to primjerice bila zajednička pomoć špilji Vjetrenica, nakon poplava prije mjesec dana, u iznosu većem od 100 000 KM.

U međuvremenu, za žurne mjere u rješavanju ovog problema, Vlada je Zavodu za javno zdravstvo osigurala 10 000 KM. Također, kako bismo proveli ozbiljnije korake kada su u pitanju dezinsekcija, dezinfekcija i deratizacija, u Nacrtu proračuna za 2016. godinu planirali smo 200.000 KM.

Svjedoci smo terorističkih napada u Europi koji se nažalost događaju u posljednje vrijeme. Kako ocjenjujete stanje sigurnosti na području HNŽ-a?

Na nedavno održanoj sjednici ministar unutarnjih poslova izvijestio je Vladu o stanju sigurnosti na području HNŽ-a. Istaknuo je kako županijski MUP kontinuirano surađuje s Direkcijom za koordiniranje policijskih tijela i provodi pojačane aktivnosti na zaštiti ljudi i imovine. Razumijem zabrinutost građana, ali mogu poručiti kako MUP HNŽ-a, u suradnji s drugim policijskim i sigurnosnim agencijama, kontinuirano radi na stvaranju sigurnog okruženja za naše građane.

Kako komentirate činjenicu da se u sastavu Vaše vlade ne nalazi niti jedna žena ministrica, te činjenicu da se prema istraživanju koje je provedeno 2014. godine na vrhovima stranaka nalazi samo 20 posto žena ?

U pravu ste. Osobno bih volio da to nije tako. No, siguran sam kako znate proceduru predlaganja i imenovanja članova Vlade i kako na pitanje zastupljenosti žena u Vladi nisam mogao presudno utjecati. Osobno bih volio da u Vladi imamo i žena, ministrica. Žene su pragmatičnije od nas muškaraca i sposobne su raditi više poslova odjednom. Uostalom, ne kaže uzalud ona narodna poslovica kako žena drži tri ćoška/kuta kuće…

S druge strane, ako o tom pitanju govorim iz pozicije stranke kojoj pripadam, poznata je činjenica kako je HDZ BiH iz svojih redova imenovao više žena na visoke dužnosti, između ostaloga, u federalnoj i državnoj Vladi, odnosno Vijeću ministara i to u vrlo značajnim i teškim resorima. Spomenut ću državnu ministricu obrane, te federalne dopremijerku i ministrice financija, kulture i športa. Slažem se kako bi se trebalo više starati o boljoj zastupljenosti žena na odgovornim dužnostima i želim vjerovati kako nam budućnost nosi značajnije iskorake na tom planu. S druge strane, i same se žene moraju više aktivirati i sudjelovati u javnom životu.