VIDEO | Je li sustav zakazao - koliko smo sigurni na ulicama?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Još jedan nemili događaj na sarajevskim ulicama ponovno je u fokus stavio pitanje sigurnosti. Dok policijski organi, širom BiH tvrde da je sigurnosna situacija zadovoljavajuća i da je policija konstantno na terenu, iz vatrenog oružja ranjen je maloljetnik.

Ranjeni maloljetnik zadobio je lakše tjelesne ozlijede. Naime, u općini Stari grad Sarajevo upucan je 16-godišnji muškarac. Napadač još nije uhićen, a prema određenim medijskim navodima, svemu je predhodila svađa na društvenoj mreži TikTok.

Sankcija nema

Ovo je u posljednjih nekoliko mjeseci tko zna koji po redu oružani napad. Sankcija nema, a ni mogućih institucionalnih rješenja.

Dok se nadležni hvale da su Zakoni dobri, očito se ne provode pa su kao takvi često vjetar u leđa simpatizerima kriminala. Je li zakazao sustav, ili je problem percepcije pojedinca?

Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica ističe da nije zadovoljan trenutnim stanjem, ali ne dopušta da se isključiva odgovornost pripisuje MUP-u Kantona Sarajevo – Upravi policije. Kaže da MUP bilježi pomake i dobre rezultate, javlja BHRT.

Tko je zakazao?

I ponovno se postavlja pitanje - koliko smo sigurni na ulicama, te tko je zakazao?

Stručnjak za maloljetničku delikvenciju, Mićo Letić, stava je da je problem u nefunkcioniranju državnih institucija. Kaže da sigurnosne agencije zaostaju 2 do 3 koraka, za svim novopristiglim modalitetima, odnosno načinima izvršenja krivičnih djela.

Smatra i da je kao takva, naša zemlja pogodno tlo za razvoj svih vrsta kriminala.

"Plaća se visoka cijena nečinjenja i nepostojanja tih kontinuiranih aktivnosti na polju sprečavanja, otkrivanja i naravno preveniranja svih aspekata koji mogu dovesti članove zajednice u sukob sa kriminalom'', ističe Letić.

Potražiti pomoć

Isti stav kao Letić dijele i iz Centra za sigurnosne studije. Smatraju da ako se nadležne institucije ne mogu same nositi sa izazovima, onda bi trebali potražiti pomoć akademske zajednice, ili bar kroz primjere uređenijih zemalja pronaći model rješenja.

Denis Hadžović, ravnatelj Centra za sigurnosne studije, ističe: ''Političari pričaju o ratu, o sukobima u Parlamentu i skupštini RS, županiji. Vidimo nemile scene naših izabranih dužnosnika. Po TikToku imamo uratke iz kriminalnog miljea. Sve to utječe na mlade osobe, i na sigurnosnu situaciju u društvu'', dodaje.

Primjeri koji nisu dobri

Mišljenja sugovornika BHRT-a su da mladi ljudi kroz primjere i sve češće nemile događaje koje vide na internetu, prihvaćaju loše kao nešto što je danas već normalno među većinom.

Sa druge strane, iz županijskog policijskog sindikata navode da postoje Zakoni koji bi adekvatno odgovorili sigurnosnim izazovima, ali da se ne provode.

Viktor Ćatić, predsjednik Sindikata policijskih službenika, državnih službenika i namještenika Kantona Sarajevo, navodi: ''Policijski službenici se u datom momentu ne mogu naći na svakoj lokaciji na kojoj bi građani željeli. Policijski službenici rade po prioritetima, i u skladu sa tim prioritetima poduzimaju određene mjere i radnje''.

Dodajmo i podatak da su sve češće dojave o postavljenim bombama u školama. U sarajevskoj općini Ilidža pet osnovnih škola zaprimilo je dojavu, što također može dodatno narušiti ionako poljuljanu sigurnost.