VIDEO | Sve nelogičnosti međuentitetskih razgraničenja po Daytonu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Kartografi iz Daytona", odnosno ucrtavanje međuentitetske linije, donijelo je nevolje stanovnicima, kako Federacije, tako i Republike Srpske. Brojne nepravde i apsurdi nisu ispravljeni, ni 20 godina nakon Mirovnog sporazuma. Na neke od posljedica nelogičnog razgraničenja među entitetima, podsjeća Željko Obradović, direktor Federalne uprave za geodetske i imovinsko - pravne poslove.

Prema Dayonskom mirovnom sporazumu, linija koja dijeli BiH na dva dijela – Federaciju i Republiku Srpsku, linija razgraničenja, duga je više od 1000 kilometara, gotovo kao i međudržavna granica s Republikom Hrvatskom.

Osnova za njeno određivanje bila je linija sukoba. To je problematično, smatra Obradović, jer ona siječe i putnu mrežu i ceste i vodotoke i naseljena mjesta.

''Bilo bi logično da je bila povučena temeljem postojećih granica političkih općina kako bi zaokružila naseljena mjesta, i tada ne bi pravila probleme koje sada pravi, jer su presječena naselja, dvorišta, groblja, putevi itd. A osnova za izradu ove granice je karta koja se čuva u Kartografskom institutu u Virginiji u SAD - u, u razmjeri 1:600 000 što je prilično sitno da bi se točno mogla evidentirati granica na terenu'', rekao je Obradović.

Anex II Daytonskog mirovnog sporazuma je predvidio da BiH utvrdi međuentitetsku liniju,odnosno da se obavi međuentitetsko razgraničenje tamo gdje se cijepaju parcele, privatni posjedi, kuće i drugi objekti. Međutim to se još nije dogodilo, pa i dalje postoji takozvani pojas ničije zemlje.

Evo, u pripremi popisa stanovništva ovakva granica je pravila problem jer je ona ucrtana u kartama 1: 50 000 – jedan milimetar je 50 metara, a tehnička olovka je 0,5 milimetara, znači 25 metara. Ako uzmemo plus-minus 50 metara onda je to pojas od 115 kilometara četvornih. U tom pojasu, koji smo sačinili s kolegama iz Banja Luke, ima negdje oko 549 domaćinstava ili 2000 ljudi. To je područje gdje se ne zna tko vrši upravnu i sudsku vlast. To je, možemo slobodno reći, 'ničija zemlja'. To je veliki problem. Na primjer, pojedini stanovnici iz tog područja plaćaju struju u jednom entitetu, a dokumente vade u drugom entitetu. Nije definirana nadležnost na tom prostoru. U biti treba utvrditi tko vrši upravnu i sudsku vlast na toj tzv. ničijoj zemlji'', rekao je Obradović.

Obradović je rekao kako su dobili dopis od Općine Usora, Federacija BiH, gdje su se predstavnici Usore i predstavnici Općine Doboj, Republika Srpska, usuglasili o korekciji crte između te dvije općine, piše RSE.

''Radi se o razmjeni određenog teritorija, koji bi tom razmjenom bio mnogo logičniji. Mi smo taj zahtjev zaprimili, uputili dopis kolegama u Banja Luci, da li se oni slažu, kako bi taj proces išao dalje prema entitetskim vladama, a naposljetku, sukladno Aneksu II Daytonskog mirovnog sporazuma, treba i zapovjednik EUFOR-a dati svoj pristanak na korekciju ove granice. Aneks II Daytonskog mirovnog sporazuma podrazumijeva, i on je tu eksplicitan, da će se obrazovati povjerenstvo za ovu granicu, dakle, povjerenstvo koje bi identificiralo i opisalo međuentitetsku crtu razgraničenja i ja ne razumijem zašto se to još nije uradilo'', rekao je Obradović i dodao da je to zadaća Vijeća ministara.

''To bi bio prvi korak. Mislim da bi se na ovaj način prišlo sustavnom rješavanju ovog pitanja međuentitetske crte razgraničenja. Vlada Federacije BiH je 2011. godine u šestom mjesecu usvojila jednu informaciju o međuentitetskoj crti razgraničenja sa jasnim zaključcima da Vlada ostaje privržena provedbi Aneksa II Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja se tiče identificiranja ili obilježavanja međuentitetske crte razgraničenja, ali je i dala inicijativu Vijeću ministara da se ide u imenovanje povjerenstva koje bi bilo sastavljeno od predstavnika oba entiteta. Znamo da je istovremeno i Vlada Republike Srpske također usvojila informaciju i išla sa sličnim zaključkom. Znači, ovdje je na potezu Vijeće ministara koje treba utemeljiti povjerenstvo za identifikaciju i opis međuentitetske crte razgraničenja. To je prvi i najbitniji korak u sustavnom pristupu rješavanja pitanja međuentitetske crte'', objašnjava Obradović.