FUCZ

VIDEO | Uklonjeno oko 7.000 neeksplodiranih ubojnih sredstava

Vijesti / Flash | 17. 12. 2016. u 10:26 Sa.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Devet timova radi u Odsjeku za uništavanje eksplozivnih sredstava (UES) u Federalnoj upravi civilne zaštite, a svaki tim broji četiri pripadnika. Radi se o veoma obučenim specijalistima koji su spremni da u svakom momentu odgovore na prijetnju koju izaziva eksplozivno sredstvo.

Na čelu Odsjeka već deset godina je Sead Vrana koji u razgovoru za Fenu kaže da vodi neke od najboljih ljudi koji rade ovaj posao u Bosni i Hercegovini.

On ističe da su do sada imali puno visokorizičnih zadataka i operacija, ali usprkos tome u posljednjih 10 godina u Odsjeku za uništavanje eksplozivnih sredstava nije bila nijedna nesreća ili ozlijeda prilikom vršenja zadatka.

U FUCZ ima još i 11 deminerskih timova, čiji je posao čišćenje površine od zaostalih mina, kasetnog streljiva, neeksplodiranih ubojnih sredstava. Tu su i timovi pasa otkrivača eksploziva, timovi za mašinsku pripremu zemljišta, te strojarski tim za uklanjanje ruševina kontaminiranih eksplozivnim sredstvima.

''Imamo potpunu i cjelokupnu strukturu koja je postavljena tako da može izvršavati najširi spektar zadataka vezanih za uklanjanje, prijetnje, uništavanje eksplozivnih sredstava, uklanjanje mina iz rata 1992.-1995., ali i perioda Prvog i Drugog svjetskog rata kojih također jako puno nalazimo'', kazao je Vrana.

Po njegovim riječima, na osnovu operativnih izvještaja s terena u prvih šest mjeseci ove godine timovi za uništavanje eksplozivnih sredstava su izvršili 914 zadataka, i pri tome su uklonili 283 protupješadijske mine, 111 protutenkovskih mina, 3.830 komada NUS-a (od ručne bombe, streljiva malog kalibra pa sve do aviobombi) te oko 45.000 komada streljačke municije.

''U ovoj godini broj zadataka koji su realizirani je već prešao tisuću i otprilike oko 7.000 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava je uklonjeno s terena'', dodao je.

Govoreći o visokorizičnim zadacima i operacijama Odsjeka za uništavanje eksplozivnih sredstava FUCZ, Vrana smatra da je jedna od takvih prošlogodišnja operacija kada su u centru naselja Bosanska Otoka morali uništiti avionsku bombu sa 120 kg eksploziva, jer je bila previše rizična i nestabilna za pomjeranje.

''Također, ove godine smo imali nekoliko visokorizičnih akcija i zadataka. U travnju smo iz korita rijeke Bosne u Kaknju izvadili 26 komada artiljerijskih granata. Izvadili smo ih iz vode i potom transportirali na površinski kop rudnika da ih uništimo. Nakon toga smo u Tuzli na gradilištu puta Tuzla-Čelić na planini Majevici imali također jedan zadatak gdje smo uklonili i uništili eksplozivnu napravu postavljenu na put koja je sadržavala 115 kg eksploziva, također zaostalu iz rata'', kazao je Vrana.

Istaknuo je da je prije dva mjeseca izvedena prva samostalna operacija podvodnog uklanjanja NUS-a, koju su timovi FUCZ - ronilački-pirotehnički tim, samostalno izveli.

Odsjek za uništavanje eksplozivnih sredstava FUCZ je u proteklih 10 godina uklonio oko 50 komada avionskih bombi, a posljednja je uklonjena prije nekoliko dana u Bihaću.

''Aviobombe smo uklanjali na cijeloj teritoriji FBiH. U 2013. smo uklonili dvije bombe iz centra Sarajeva, te jednu 2014. koja je pronađena u naselju Dolac-Malta i koja je bila 500 kg teška s punjenjem od oko 150 kg eksploziva'', rekao je Vrana dodavši da je najviše avionskih bombi koje su pronađene iz razdoblja Drugog svjetskog rata.

Jedna od aktivnosti Odsjeka za uništavanje eksplozivnih sredstava FUCZ jeste i pružanje podrške Institutu za traženje nestalih osoba BiH.

''Sve ekshumacije koje se rade u jamama prvo po proceduri mi moramo pregledati da bismo omogućili istražnim timovima Instituta siguran pristup'', istaknuo je.

Prisjetio se i zadatka koji su imali prije 5-6 godina kada su u zgradi Predsjedništva BiH u podrumu pronađena eksplozivna sredstva zaostala iz rata, koje su pripadnici Odsjeka za uništavanje eksplozivnih sredstava FUCZ uklonili i nakon toga uništili.

''Jako je puno različitih zadataka koje smo radili. Za nama je prilično puno posla, statistički kroz brojeve, ali i kroz jedan subjektivni pregled, gdje ne govore brojevi koji je zapravo zadatak bio opasan ili rizičan i što ste sve morali uraditi da biste ga izvršili i da biste proveli i sebe i ljude s kojima radite sigurno kroz taj proces'',  naglasio je Vrana.

Kopirati
Drag cursor here to close