Vijeće ministara platilo 13 milijuna KM za smještaj u Mostaru

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zastupnik Kluba Bošnjaka Halid Genjac (SDA) postavio je danas na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) pitanje o sustavnom rješavanju smještaja državnih institucija radi smanjenja izdataka za iznajmljivanje prostora.

Genjac tvrdi da je Vijeće ministara BiH osiguralo 20 milijuna KM za tu namjenu naglašavajući da su objekti kupljeni i dostupni, ali institucije koje su u podstanarskim objektima nisu preselile u te objekte zbog čega je tražio odgovor koji su razlozi za njihove takve odluke.

Podsjetio je da je Vijeće ministara BiH u prethodnom sazivu donijelo odluku o rješavanju smještaja institucija da bi se smanjili troškovi za zakup koji su tijekom 2013. godine iznosili devet milijuna KM.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić (SDA) kazao je da je ukupna površina uredskog prostora koji se iznajmljuje za potrebe institucija BiH 64.514 kvadratnih metara, a cijena mjesečnog zakupa iznosi 841.373 KM, dok pojedinačne cijene po četvornom metru iznose od tri do 41 KM.

To je, kaže Zvizdić, neracionalno i nekonzistentno trošenje proračunskih sredstava te je najavio da će se u ovom području uvesti veća kontrola, jer dosad nije bilo odluke kojom bi se regulirali normativi površine po zaposlenom, dodajući da se najskuplje nekretnine nalaze u Banjoj Luci i Međunarodnom aerodromu Sarajevo.

Kazao je da nije bilo sveobuhvatne analize objekata koji su u vlasništvu BiH te je Vijeće ministara BiH zatražilo od Službe za zajedničke poslove da u roku  od 15 dana izradi analizu objekata koji su u vlasništvu BiH i to s aspekta lokaliteta i stupnja iskoristivosti te potreba adaptacije za potrebe institucija, agencija i direkcija.

Od 2010. do 2014.  za potrebe smještaja institucija kupljena su dva objekta u Mostaru (jedan je koštao oko 7,5 milijuna KM, drugi 5,6 milijuna KM ), objekt u Banjoj Luci (oko tri milijuna KM) te objekt u Tuzli (910.780 KM) i objekt u Istočnom Sarajevu (997.000 KM).

"U kupljene objekte dio institucija nije preseljen. Primjera radi Agencija za borbu protiv korupcije odbila je preseliti jer ne zadovoljava njihov kriterij o pripadajućim kvadratima po jednom zaposleniku. Institucija ombudsmena ističe da planirani objekt ne zadovoljava njihove uvjete zbog principa diskrecije i pristupa objektu osoba s invaliditetom", pojasnio je Zvizdić.

Istaknuo je kako dio zgrade Hidrogradnje nije kupljen za devet milijuna KM jer je Pravobraniteljstvo BiH naglasilo da bi kupovinom ovog objekta bili ugroženi imovinski interesi BiH zbog činjenice da je objekt Hidrogradnje hipotekarno opterećen i jer su porezna potraživanja velika i iznose više od 52 milijuna KM.