Vijeće ministara pomjera rok: Kontakt točka za oružje na čekanju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kao što je i očekivano, Radna grupa za uspostavu kontakt točke za vatreno oružje u BiH, koju je Vijeće ministara BiH formirao krajem veljače sa zadatkom da do 30. lipnja uspostavi tu točku, nije postigla dogovor i, po svemu sudeći, biće joj postavljen novi rok do 30. travnja iduće godine da to uradi.

Naime, vlasti zemalja zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa u srpnju 2018. godine opredijelile su se da naprave održivo rješenje za suzbijanje nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine malim i lakim vatrenim oružjem i streljivom. Da bi se došlo do toga, sve zemlje trebalo bi da imaju jednu kontakt točku ili u slučaju BiH tačke, gdje bi se razmjenjivale postojeće informacije o legalnom i nelegalnom oružju. Da bi se došlo do toga, Vijeće ministara BiH u veljači je donio odluku i formirao Radnu grupu za uspostavu kontakt tačke/tačaka za vatreno oružje u BiH i pred članove postavio rok do 30. lipnja, međutim do tog dogovora nije došlo i gotovo je izvjesno da će se pred ministrima pojaviti prijedlog izmjene te odluke s novim rokom, odnosno da se taj posao završi do 30. travnja naredne godine.

4 sastanka

"Imali smo do sada četiri sastanka, usvojili smo Poslovnik o radu itd., ali zbog oprečnih stavova fokalna točka ili fokalne točke nisu uspostavljene. Problem je u tome što pojedine policijske agencije smatraju da se radi o prijenosu nadležnosti i zbog toga je potrebno dodatno vrijeme da to usuglasimo, a s druge strane pojedine žele da to centraliziraju i zasad još nemamo dogovor", rekao je za "Nezavisne novine" Bojan Turunjanin, predsjedavajući Radne grupe za uspostavu kontakt točke/točaka za vatreno oružje u Bosni i Hercegovini.

Kako neslužbeno saznaju Nezavisne, na formiranju samo jedne točke najviše insistiraju iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, dok prijedlog MUP-a Republike Srpske o uspostavljanju nekoliko točaka, od kojih bi jedna bila upravo u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Srpske, nije prošao, jer su se pobunili u pojedinim županijama u Federaciji BiH. Prijedlog MUP-a bio je da, pored njih, kontakt točka bude u MUP-u Federacije BiH i po jedna u policijskim agencijama na razini BiH, odnosno Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, SIPA i Graničnoj policiji BiH, međutim to nisu prihvatile pojedine županije koji su u tom slučaju tražili da i kod njih budu kontakt točke. Taj prijedlog MUP-a RS podrazumijevao je da sve te kontakt točke, svaka u svom kapacitetu, čine kontakta točku BiH.

Izvještaj EK

O kontakt točki za vatreno oružje u BiH bilo je govora i u Analitičkom izvještaju Europske komisije, gdje je konstatirano da postoji potreba za uspostavljanje te točke kako bi se mogli razmjenjivati podaci o legalnom i nelegalnom oružju, a nakon tog izvještaja Ministarstvo sigurnosti BiH u suradnju s drugim institucijama dogovorilo je da se ide u pravcu definiranja te kontakt točke.

Podsjećanja radi, priča o kontakt tačkama u BiH traje već godinama, jer u BiH nema dogovora o tome tko treba da bude adresa za suradnju sa stranim policijskim i sigurnosnim agencijama. Recimo, BiH je tek poslije nekoliko godina uspjela pronaći kompromis kada je riječ o kontakt točki za suradnju sa Europolom, jer je MUP Republike Srpske godinama insistirao da ta točka ne može biti u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, čemu je na kraju udovoljeno i ona je izmještena u Ministarstvo sigurnosti BiH.