Više od 100 posto povećan broj napada na novinare

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon dobivanja kandidatskog statusa za članstvo u Europskoj uniji, u Bosni i Hercegovini je došlo do drastičnog pogoršanja medijskih sloboda i sigurnosti novinara, a najveći broj napada na novinare ostaje nekažnjen, rečeno je na Regionalnoj konferenciji o slobodi medija, pristupu informacijama i sigurnosti novinara.

Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja "BH Novinari" smatra da se, s ciljem zaštite, u javnosti mora graditi kultura poštivanja digniteta novinara i slobode izražavanja za sve građane.

Nasilje ostaje nekažnjeno

"Tri četvrtine nasilja nad novinarima ostaje nekažnjeno. Od siječnja 2023. godine do sredine septembra bilo je 57 različitih oblika kršenja novinarskih prava i napada na novinare, a kada uspoređujemo to s prošlom godinom, onda možemo reći da je je više od sto posto povećan broj napada na novinare", smatra Rudić za koju je ispravno rješenje efikasno procesuiranje napada.

Uspoređujući stanje u entitetima, Rudić je navela da su novinarske slobode u Republici Srpskoj ograničene kriminalizacijom klevete, dok se u Federaciji BiH to pokušava uraditi kroz Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama BiH, odnosno kroz Nacrt zakona o javnom redu i miru u Županiji Sarajevo.

"Parlament BiH hitno mora usvojiti izmjene Kaznenog zakona BiH i osigurati kvalitetniju zaštitu novinara koji su u stalnom riziku", istaknula je Rudić.

Politička volja

Konferencija je organizirana povodom 75. godišnjice od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda (UN), s ciljem okupljanja različitih aktera i pronalaska rješenja za unapređenje sigurnosti novinara u regiji.

Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, istaknula je da se situacija promijenila s ponovnim uvođenjem klevete u Kazneni zakon RS-a, te je došlo do stigmatizacije novinara od strane političkih lidera i povećanja nasilja nad novinarkama na internetu.

"Trebamo pronaći političku volju da se osigura sigurnost novinara dok obavljaju svoj vrlo važan posao", rekla je.

Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, rekla je da je do ponovne kriminalizacije klevete došlo u RS-u i Rusiji, ali i da se i u Federaciji – kroz neka druga zakonska rješenja – pokušava ograničiti sloboda govora, što nije prihvatljivo.

Na udaru novinari i aktivisti

"Ja se nadam da će Europska komisija Bosni i Hercegovini, kada je riječ o zaštiti novinara i slobodi izražavanja, dati crveno svjetlo. Da neće dati prolaznu ocjenu, jer to je jedini mogući način da se u BiH zakoni poput kriminalizacije klevete eliminiraju", rekla je Jurišić.

Jovana Kisin Zagajac, odvjetnica i aktivistkinja iz Banja Luke, podsjetila je kako nisu uspjeli spriječiti kriminalizaciju klevete u RS-u, ali su aktivisti amandmanski uspjeli izbacili "uvredu" koja je u predloženom zakonu bila široko postavljena. Rekla je kako nema informacije da li je nakon usvajanja bilo slučajeva kada su novinari tuženi za klevetu, ali da je samim usvajanjem izmjena Zakona došlo do određene vrste cenzure.

"Prvi koji ovim zakonom trebaju biti na udaru su novinari i aktivisti – ljudi koji jasno i glasno iznose svoje stavove i ljudi koji žele istražiti ono što se želi sakriti", rekla je Kisin Zagajac.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto kaže da je nužno usvajanje zakona o javnim RTV servisima, elektronskim komunikacijama i zakona o transparentnosti vlasništva online medija.