Više od 50 posto mladih želi napustiti državu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon trinaest godina od kada je urađeno prvo i jedino sveobuhvatno istraživanje o mladima i omladinskom sektoru u BiH, danas su predstavljeni prvi preliminarni rezultati najnovijeg istraživanja o položaju mladih u Bosni i Hercegovini. Ovi rezultati pokazuju da je želja za odlaskom iz zemlje i dalje visoka, jer više od 50 posto mladih navodi kako žele napustiti BiH.
Službeni rezultati istraživanja bit će objavljeni na web stranici Instituta za razvoj mladih KULT krajem srpnja ove godine.

Od 2008.godine, kada je rađeno prvo ovakvo istraživanje,život mladih ljudi znatno se promijenio. Svakodnevnicu im oblikuju različite turbulencije i promjene, ali i razvoj i modernizacija tehnologije što se možda najviše osjetilo tijekom pandemije Covid – 19.

21,91 posto populacije čine mladi

Prema popisu stanovništva provedenom 2013. godine, u Bosni i Hercegovini živi 773.850 mladih starosne dobi od 15 do 30 godina. Drugim riječima, 21,91 posto populacije čine mladi.

''Oblast istraživanja mladih dosta je složena i zahtijeva uvid u sve sfere društva općenito, jer ne postoji niti jedna oblast života koja nije bitna za mlade. Dodatno, pri istraživanju položaja i potreba mladih moramo voditi računa i o specifičnim generacijskim pitanjima koja se tiču isključivo ove populacije. Proces istraživanja proveden je uz primjenu najstrožijih metodoloških standarda u čemu su nam mnogo pomogle konzultacije sa Agencijom za statistiku BiH.

Istraživanje će biti javno dostupno i koristit će svim zainteresiranim stranama, a prvenstveno donositeljima odluka prilikom kreiranja konkretnih mjera usmjerenih ka boljem položaju mladih u našoj zemlji“, rekla je Šeherzada Halimić, izvršna direktorica Instituta za razvoj mladih KULT.

Istraživanje je obuhvatilo više od 10 tematskih oblasti kao što su obrazovanje, rad, zapošljavanje i poduzetništvo mladih, socijalna briga, zdravstvena zaštita, sigurnost, kultura i sport, aktivizam i slobodno vrijeme, te sudjelovanje, volontiranje, mobilnost i migracije mladih. U istraživanju je sudjelovalo 3132 ispitanika iz cijele BiH, od kojih su 51,8 posto bile žene i 48,1 posto muškaraci, u dobi između 15 i 30 godina starosti.

Što misle mladi?

„Mladi ljudi smatraju kako bi prioriteti bh. vlasti u narednih 5 godina trebali biti zapošljavanje i obrazovanje, a zatim zdravstvena zaštita, sigurnost i upravljanje migracijama u kontekstu odlaska stanovništva iz naše zemlje. Preliminarni rezultati pokazuju da više od 65 posto mladih živi sa roditeljima/starateljima, te da je i dalje visok interes za napuštanjem Bosne i Hercegovine“, rekao je Aziz Đipa, voditelj odjela za monitoring, evaluaciju i istraživanja u Institutu za razvoj mladih KULT, te dodao: “Uzimajući u obzir dob ispitanika, druga istraživanja, postojanje rada na crno i različite metodologije koje se koriste za istraživanje tržišta rada, vrlo teško se može odrediti stopa nezaposlenosti mladih u BiH. Ipak, nezaposlenost mladih i dalje se procjenjuje visokom u odnosu na radno aktivno stanovništvo“.

Zabrinjava činjenica da je 40 posto mladih ljudi koje je obuhvatilo ovo istraživanje izjavilo kako je u posljednjih 7 godina član njihove uže porodice napustio BiH, te da se odlasci najčešće dešavaju u vangradskim sredinama. Također, rezultati pokazuju da više od 50 posto ispitanih ima interes da napusti našu zemlju, dok je njih 12,1 posto već poduzelo konkretne korake u tom smjeru.

Mladi kao najaktivniji korisnici društvenih mreža najčešće koriste Instagram (80,4 posto), potom YouTube (69,3 posto) i Facebook (67,3 posto).

Kada je u pitanju pandemija korona virusa, mladi su generalno nezadovoljni reakcijom nadležnih organa na svim nivoima vlasti i u različitim sektorima (obrazovni, zdravstveni i sektor tržišta rada). Međutim, najmanje negativno ocjenjuju reakciju zdravstvenog sektora.

Istraživanje o položaju mladih u BiH proveo je Institut za razvoj mladih KULTuz podršku švedskog naroda putem Švedske agencije za međunarodni razvoj i suradnju (Sida) i Veleposlanstva Švedske u BiH, te uz podršku GIZa po nalogu Saveznog ministarstva za međunarodnu saradnju i razvoj SR Njemačke i Švicarske agencije za razvoj i suradnju (SDC), kroz projekt „Stručno obrazovanje u Bosni i Hercegovini.“