Visok vodostaj uništio gnijezda u Hutovu blatu i protjerao divlje svinje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ne muče muku s klimatskom anomalijama samo poljoprivrednici nego i neke vrste ptica. Poslije ljetošnjih suša i požara, početkom proljeća nova nevolja su visoke vode.

U kojoj mjeri se to na njih odražava na živi svijet Josip Vekić, voditelj Službe zaštite Parka prirode Hutovo blato, kaže da za ovo vremensko razdoblje ptica ima uobičajen broj.

''U stvari većina ptica koje se gnijezde i proljetno vrijeme provodi u Hutovom blatu je tu, problem je s relativno visokim vodostajem, pa dio gnijezda koja su u mješovitim kolonijama, trenutno je pod vodom. Očekujemo da će s opadanjem vodostaja, na raspolaganju pticama biti i te lokacije. To je poznata mješovita kolonija malog vranca i svih vrsta čaplji, koja se gnijezdi na području Gornjeg blata, odnosno Deranskog jezera.

Tu se godišnje gnijezdi između 2.000 i 5.000 parova, ali sada su te price prinuđene na većoj visini praviti gnijezda. To je sigurno poremetilo njihov ritam, jer se po običaju gnijezde u ranije izgrađenim gnijezdima. Nadam se da će vodostaj brzo pasti, kako se ta anomalija ne bi odrazila na populaciju tih gnjezdarica u Hutovom blatu“, naglašava Vekić.

Što se tiče brojnosti prema njihovim procjenama, kaže, trenutno ima 10 – 15.000 ptica, što je uobičajen broj ptica, što je uobičajen broj gnjezdarica za ovaj dio godine.

''Iza hladnijih dana u drugom mjesecu, u ožujku je broj ptica bio veći. Ždralovi iz Afrike su se vratili, boravili su ne samo na području Hutovog, nego i Mostarskog blata, na proputovanju na sjever, kao i druge preletnice, manje šljukarice kao i ptice kojima odgovaraju plavne livade. Hutovo blato je upravo i najpoznatije po tome što je prvo odmorište za ptice selice, jer nakon dugog leta za mnoge selice ono je prvo odmorište, bilo da lete preko Sredozemnog mora, ili uz obalu preko Turske, Grčke i Albanije'', dodaje Vekić u izjavi za Večernji list.

Uz dio ptica koje se gnijezde uvijek u istim kolonijama, nevolja s trenutačno višim vodostajem, imaju i još neki njegovi stanovnici.

''Već dugo voda je velika, pa su sisavci, divlje svinje i druga dlakava divljač, što boravi na području Hutovog blata, morala izići na okolna kraška područja, u brda, na veću nadmorsku visinu, jer je poplavljen veći dio prirodnog dijela Hutovog blata“, kaže Josip Vekić, voditelj Službe zaštite u Parku prirode, te dodaje da se do kraja travnja očekuje dolazak još nekih ptica redovitih gnjezdarica, a poplavljene livade mogle bi u Hutovo blato privući i neke neredovite gnjezdarice.

Drugim riječima kazano, visoki vodostaj dijelu stanovnika Hutovog blata donio je neprilike u vidu plavljenja gnijezda ili pomicanje na kraške terene, ali bi isto tako, mogao tu zadržati i neke nestalne stanovnike, kojima je upravo sadašnji ambijent privlačan.