Visoki predstavnici s visoka: Najveći je uspjeh BiH uvođenje marke

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''BiH je imala najzahtjevniju tranziciju od svih postkomunističkih zemalja u Europi, jer je nakon proglašenja neovisnosti i njezinog međunarodnog priznanja uslijedio razorni rat'', rekao je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko kazao je da je u intervjuu za Fenu povodom obilježavanja 25 godina otkada je BiH postala nezavisno priznata država.

Inzko je ocijenio da je tranzicija ustvari počela s Daytonom, koji je predvidio aktivnu ulogu međunarodne zajednice.

Podsjetio je da je prvih deset godina od Daytona (1995. godine) taj period tranzicije bio uspješniji, ali u sljedećih deset došlo je do svojevrsnog vakuuma, odnosno stagnacije, što je omogućilo da isplivaju negativni trendovi, brzina provođenja reformi iz prvih deset godina nije se nastavila u sljedećih deset.

''Danas je BiH na raskrižju. Pozitivni trend približavanja Europskoj uniji još nije u potpunosti prevladao negativne, retrogradne trendove. Kao rezultat, napredak u BiH je sporiji nego što bi međunarodna zajednica i većina bh. građana to željeli'', stav je visokog predstavnika.

Različita viđenja

Govoreći o ključnim događajima koji su se dogodili u BiH u ovih 25 godina, Inzko je kazao da je od tada bilo mnogo pomaka, ali naveo je da su u suradnji s međunarodnom zajednicom, nakon rata, bh. vlasti osnovale Centralnu banku, uspostavile konvertibilnu marku i ustanovile sustav neizravnog oporezivanja, kao i mnogo institucija neophodnih za reguliranje moderne ekonomije.

''Formirane su jedinstvene Oružane snage BiH, Državna granična policija i druge agencije odgovorne za zaštitu građana BiH. Tu su i državni simboli, a Bosna i Hercegovina danas je integrirana u mnogo međunarodnih struktura'', naglasio je Inzko.

Smatra da BiH danas nastavlja tim putem, napredujući k euroatlantskim integracijama te je izrazio nadu da će što prije uslijediti i novi pomaci, kao što je aktiviranje Akcijskog plana za članstvo u NATO-u i dobivanje kandidatskog statusa za članstvo u Europskoj uniji.

''S dovoljno političke volje i dobro razumijevanje koristi koju ti pomaci donose građanima, siguran sam da su i oni mogući'', istaknuo je Inzko.

Budući da BiH nema novi zakon o praznicima i to je dugogodišnja polemika između bh. dužnosnika, pa se tako 1. ožujka, Dan nezavisnosti, ne proslavlja u cijeloj državi, Inzko ističe da je pitanje donošenja zakona blokirano zbog različitih viđenja političkih stranaka i naroda o određenim povijesnim datumima, ali i stavovima određenih političkih stranaka koje misle da taj zakon ne treba niti usvajati na državnoj razini.

Krivica za Dayton

Kao i kod brojnih drugih pitanja u ovoj zemlji, dodao je, izlaz bi se mogao naći ako bi se političari fokusirali na oblasti gdje je dogovor moguć, a uzdržali se od parola, kloneći se retorike podjela.

Smatra da bi inkluzivan dijalog, s najboljim namjerama, mogao riješiti pitanje javnih praznika kroz odgovarajući zakon, uključujući i usvajanje zakona na državnoj razini.

Povodom 25-godišnjice od proglašenja neovisnosti bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling koji je tu dužnost u BiH obavljao od 30. svibnja 2006. do 30. lipnja 2007. godine, u intervjuu za Fenu izrazio je uvjerenje da bi se korektnom anketom među stanovništvom BiH došlo do rezultata da i danas većina građana želi neovisnu državu BiH.

''Krivica je lokalnih političara što temelj stvoren u Daytonu nije odgovarajuće zaživio, nego su lokalni političari izostankom reformi i nejedinstvom spriječili prosperitetan razvoj ekonomskih i socijalnih uvjeta'', ocijenio je Christian Schwarz-Schilling.

Istovremeno, mora se primijetiti, dodaje, da međunarodna zajednica kod obavljanja svog zadatka, koji po Daytonskom sporazumu ima, a kako bi otvorila put BiH u pravcu države koja se samostalno razvija i utrla njen put k Europi, nije bila dovoljno dosljedna i odlučna.

Mišljenja je da je međunarodna zajednica poslala sliku neodlučnosti i nepodnošljive birokracije, kako iz Bruxellesa tako, nažalost, i iz Washingtona, a odlučnost da se vrše kontrolne funkcije, koje je međunarodna zajednica dobila kroz Daytonski sporazum, nisu bile primjetne u zadnjih 25 godina.

U najuspješnije ključne događaje u BiH u ovih 25 godina i on je ubrojio uvođenje KM, koje je osiguralo da kroz vezivanje za raniju njemačku marku, odnosno euro, KM postane stabilna valuta, a druga važna odluka je da BiH korača putem k Europskoj uniji i u različitim oblastima provodi konstruktivne reforme.

Slabljenje države

Međutim, među ključne negativne događaje izdvojio je konstantno slabljenje pravne države, kako u odnosu na političke institucije u BiH, tako i u odnosu na sudstvo i pravosuđe u cijeloj BiH, prije svega u Republici Srpskoj.

''U BiH apsolutno polazište svih razmatranja zakonodavstva mora biti priznanje presuda Ustavnog suda. Konstantna baražna paljba iz Republike Srpske, pod vodstvom predsjednika RS-a Milorada Dodika, dovela je do toga da pravna država nije postala temeljitija i potpunija, već je zbog želje za odcjepljenjem Dodika i RS-a došlo do zastoja'', stav je Schwarza-Schillinga.

I u ovom slučaju, smatra bivši visoki predstavnik u BiH, međunarodna zajednica bi na osnovu Daytonskog sporazuma bila dužna da uspostavi odgovarajući demokratski i besprijekoran sustav vladavine prava.

Podsjetio je da i da je tokom mandata započeo taj posao, kroz savjetodavna tijela za parlament kao i za institucije u BiH, ali je konstatirao da se nakon njegovog mandata o ovim pitanjima nije odlučno radilo dalje, zbog čega su posljedice sada i vidljive.

Prošlo je 25 godina otkada su građani Bosne i Hercegovine izašli na referendum o nezavisnosti odlučujući tada žele li ostati kao jedna od republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).

Većinom glasova, odnosno 62 posto glasača izjasnilo se da želi živjeti u nezavisnoj i suverenoj državi. Referendum je održan 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine, od kada se ovaj datum i obilježava kao Dan neovisnosti Bosne i Hercegovine