Vlada o nepovjerenju: Politika nam ne da djelujemo

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Fokus rada Vlade Federacije BiH su pitanja koja se odnose na ekonomski napredak. Pri tome je Vlada u potpunosti posvećena zaštiti interesa Federacije BiH, njezine imovine i građana. Jačanje gospodarstva i konkurentnosti ključ je održivog i stabilnog rasta u cijeloj BiH kako bismo osigurali bolji životni standard i prosperitet građana. S druge strane, model stabilnog rasta gospodarstva i jačanja konkurentnosti će morati osigurati socijalnu jednakost i solidarnost svih slojeva stanovništva'', kaže se u danas utvrđenom tekstu Izjašnjenja Vlade FBiH povodom Prijedloga 22 izaslanika u Domu naroda Parlamenta FBiH za izglasavanje nepovjerenja Federalnoj vladi.

Strateška opredjeljenja na kojima će se zasnivati rad Vlade FBiH u mandatnom periodu su integrirani rast, pametni rast, održivi rast, inkulzivni rast i pametno upravljanje.

Međutim, svakodnevne političke teme, dodaje se u Izjašnjenju, ne ostavljaju dovoljno prostora za djelovanje u navedenim pravcima. Slijedom toga, a ne osporavajući demokratsko pravo izaslanika da postavljaju pitanje povjerenja Vladi, kao i da upućuju argumentiranu kritiku za njen rad, u ovom momentu opravdano se nameće sumnja u motiv ovakvih poteza, budući da se njima postiže efekt opstrukcije rada Vlade i nameće joj se obveza da se bavi sama sobom, umjesto nužnim reformama.

Od 31.3. do 31.7.2015. godine, Vlada je održala ukupno deset hitnih i 17 redovnih sjednica. Na hitnim sjednicama je razmotreno ukupno 16, a na redovnim sjednicama razmatrano 535 točaka dnevnog reda.

U parlamentarnu proceduru je upućeno 45 nacrta/prijedloga zakona (uključujući i Proračun FBiH za 2015. godinu i financijske planove izvanproračunskih fondova), od kojih je 19 nacrta/prijedloga zakona iz mandata ranije Vlade (šest prijedloga i 13 nacrta zakona), za koje je Vlada u novom sazivu ocijenila da treba nastaviti proceduru donošenja, dok su 24 nacrta/prijedloga zakona utvrđena i dostavljena u parlamentarnu proceduru u periodu od 31.3. do 31.7.2015. godine.

Parlamentu je dostavljen i Prijedlog za autentično tumačenje člana 25. Zakona o naftnim derivatima u FBiH. Pored toga, aktom Vlade je potvrđeno da se nastavi procedura donošenja za 14 prijedloga odluka o kreditnim zaduženjima, te upućena jedna odluka o davanju naglasnosti. Aktom Vlade u parlamentarnoj proceduri je zadržan Program restrukturiranja elektroenergetskog sektora u FBiH iz mandata ranije Vlade.

Vlada je u parlamentarnu proceduru uputila i Srednjoročnu strategiju razvoja poljoprivrednog sektora u FBiH za period 2015. - 2019. godina, zatim Reformsku agendu za BiH za razdoblje 2015. - 2018. godina. Također, Vlada redovno izvještava Parlament o zaduženju Federacije BiH po osnovu emisije trezorskih zapisa, odnosno emisije obveznica (dostavljeno je ukupno devet izvještaja o zaduženju). U skladu sa zakonskim obavezama, Vlada je dostavila Parlamentu Izvještaj o odobravanju izdvajanja sredstava iz Tekuće rezerve Proračuna FBiH za 2015. godinu, za razdoblje siječanj - lipanj 2015. godine, kao i četiri izvještaja o radu samostalnih federalnih institucija, te Izvještaj o stanju poljoprivrede u Federaciji Bosne i Hercegovine (Zeleni izvještaj ) za 2014. godinu.

Na prijedlog Vlade, Parlament FBiH donio je Proračun FBiH za 2015. godinu i Zakon o izvršavanju Proračuna, više zakona, među kojima i Zakon o radu, te brojne odluke o davanju naglasnosti na financijske planove federalnih institucija, kao i druge iz oblasti financija.

U vezi s pojedinačnim razlozima zbog kojih se traži glasovanje o povjerenju, u izjašnjenju se navodi da sastav Vlade FBiH zadovoljava kriterije utvrđene u članu IV.B.2.4 (1) Ustava FBiH kojim je propisana minimalna zastupljenost u Vladi FBiH ministara iz reda konstitutivnih naroda, kao i reda ostalih.

Također, glasovanje o zakonima i drugim propisima koji su dostavljeni u parlamentarnu proceduru ne potvrđuje tezu da Federalna vlada nema podršku Parlamenta FBiH.

Prisustvo svih članova ili predstavnika Vlade, osigurano je u dijelu parlamentarnih sjednica kada se utvrđuje dnevni red i postavljaju zastupnička/izaslanička pitanja, odnosno daju odgovori na ta pitanja, te kada se razmatraju tačke dnevnog reda koje su pripremala određena ministarstva. Premijer i zamjenici premijera najvećim dijelom prisustvuju sjednicama u cjelini. U slučaju opravdane odsutnosti pojedinih ministara, na sjednicama se obavezno osigurava prisustvo predstavnika Vlade i predstavnika federalnog ministarstva iz reda rukovodećih državnih službenika najvišeg ranga.

U Izjašnjenju se, dalje, kaže da Vlada Federacije BiH u protekla četiri mjeseca mandata ni jednim potezom nije pokazala „neobziran“ odnos prema umirovljenicima, niti je bilo kakvim aktivnostima dodatno urušila sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja. Nažalost, činjenice nedvosmisleno govore da je do urušavanja sustava MIO došlo u periodu 2011.-2014. godina.

Ne stoji niti konstatacija o “konstantnom ignorantskom odnosu” Vlade prema Parlamentu FBiH, jer Vlada FBiH u svim pitanjima iz okvira svoje nadležnosti postupa u skladu sa Ustavom FBiH, federalnim zakonima i drugim propisima, kao i zaključcima Parlamenta FBiH.

Kada je riječ o takozvanom „sakrivanju“ teksta Reformske agende od javnosti, Vlada FBiH ističe da je, u skladu sa svojom ustavnom pozicijom, zajedno s predstavnicima međunarodne zajednice i drugih razina vlasti, uzela aktivno sudjelovanje u kreiranju ovog dokumenta koji je zajednički za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Nakon što je na ovaj dokument Vlada dala suglasnost, na 17. sjednici, premijer FBiH dostavio je dokument Parlamentu FBiH radi informiranja. Pored toga, dokument je objavljen na web stranici Vlade Federacije BiH i dostavljen svim medijima. Refomska agenda je odgovor na poziv Vijeća za vanjske poslove, iz decembra 2014. godine, kojim se tražilo usvajanje agende za reforme, u skladu s pravnom stečevinom EU.

Pored toga, Agenda je tijesno usklađena s ciljevima novog pristupa Europske unije i u skladu je s Programom ekonomske reforme kao fundamentalnim elementom za stimuliranje sveobuhvatnih strukturnih reformi u cilju održavanja makroekonomske stabilnosti i poticanja rasta i konkurentnosti.

S obzirom na sve što je navedeno u danas usvojenom tekstu Izjašnjenja, domovima Parlamenta FBiH predloženo je da donesu zaključke kojim se odbija Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije BiH, objavila je Služba za odnose s javnošću Vlade Federacije.